“Taj put ka Evropskoj uniji znači civilizacijski i demokratski iskorak. I znači izgradnju institucija države, a to je Bosni i Hercegovini neophodno i tu možete očekivati veliki otpor. Gdje će biti otpora to znamo, ali ono što ne znam gdje su pravi saveznici BiH”, kazala je Vesna Pusić, nekadašnja ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske i saborska zatupnica. “Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava treba biti dio tih pregovora. Mnoge stvari će se promijeniti na putu ka EU i zato je važno da se krene”, istakla je.
Pusić je pozdravila odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da poboljša integriteta izbornog procesa poručivši da “te promjene mogu smetati samo onima koji imaju nečiste namjere”.
Komentarišući negodovanje, prije svega, iz SNSD-a i HDZ-a BiH zbog posljednje Schmidtove odluke bivša hrvatska ministrica zaključila je kako vlastima u entitetu Republika Srpska, ali i Draganu Čoviću “nije ni interes niti prioritet” članstvo u Uniji.
Dodala je za N1 kako se Čović nalazi u komplikovanijoj situaciji, nego što je Dodik, kad se radi o mogućnosti blokiranja EU puta jer je Hrvatska “nedvosmisleno zainteresovana da BiH uđe u EU”.
Visoki predstavnik je u utorak nametnuo izmjene Izbornog zakona u smislu zaštitet integriteta izbornog procesa. Dok jedni pozdravljaju ovu odluke, drugi i treći u zemlji negoduju. Pa u RS-u najavljuju donošenje enitetskog izbornog zakona, iz HDZ-a traže da PIC preisptita odluku i sagleda njene posljednice. Kako vi ovo komentarišete?
Što se tiče samih promjena Izbornog zakona one su tehničke i one su odlične. One smanjuju šansu za pravaru i krađu na izborima, a te promjene mogu smetati samo onima koji imaju nečiste namjere. Bilo je mnogo kritika kada je Schmidt mijenjao Zakon tokom izbora.
Tu je moje mišljenje bilo da su izmjene bile dobre, ali bilo je kontroverznih stvari. Međutim, ovdje nema ništa problematično za one koji žele poštene izbore. Ovo je apsolutno dobro došlo. Nema nikakvih posljedica osim pozitivnih na budući kurs Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji jer su transparentni i pošteni izbori jedan od preduslova.
Iz SNSD-a, zbog Schmidtove odluke, najavljuju stopiranje reformi?
Ovo je samo mali početak, put prema EU je serija ozbiljnih i dugoročnih reformi koje traju godinama i koje se nastavljaju i nakon članstva u Uniju. Jedna od tih reformi je reforma dejtonskog Ustava jer se s njim ne može ići u EU. Tu će biti jako mnogo posla. Što se tiče vlasti u Republici Srpskoj one će na svakom koraku pokušavati zaustavljati taj put jer njima to nije ni interes niti prioritet, ali jeste Bosni i Hercegovini, čak i građanima u RS-u. Ta podrška je tamo još uvijek iznad 50 posto.
Negoduje i Čović i HDZ BiH. Kako će se ponašati?
Mislim da i njemu, bez obzira što govori, taj put nije interes i prioritet iz ličnih razloga. On nema administrativnu jedinicu, ali ima Hrvatsku koja sa jedne strane s njim posluje i vrši pritiska da se neke od njegovih želja realizuju, a sa druge strane je nedvosmisleno zainteresovana da BiH uđe u EU. Tu dileme nema. Čović je u komplikovanijoj situaciji nego što je Dodik kad se radi o mogućnosti blokiranja EU puta.
Kolike su zasluge vlasti u Hrvatskoj za to što je BiH dobila “zeleno svjetlo” za otpočinjanje pregovora?
Zasluge su kao i kod mnogih članica EU koje su bile na stanovištu da se BiH treba pomaknuti na putu ka EU ili su maknuli veto. Ali glavna zasluga je na vlastima u BiH.
Znam da se komentariše da su to bile okolnosti, kao Putinova agresija na Ukrajinu itd., ali neki političari su u mogućnosti da iskoriste te okolnosti i poguraju korak naprijed, a neki ne. Mislim da je “Trojka” bila to u stanju i svaka im čast.
Da li nam je progledano kroz prste?
Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava treba biti dio tih pregovora. Mnoge stvari će se promijeniti na putu ka EU i zato je važno da se krene. Taj neki stalni pesimizam “da mi ništa ne možemo”, “da se ne možemo maknuti sa mjesta”, “da nam se progledalo kroz prste” – niste jedini kojima su progledali kroz prste, ali su kroz put ka EU proveli napredak i određene reforme.
Taj put znači civilizacijski i demokratski iskorak. I znači izgradnju institucija države, a to je Bosni i Hercegovini neophodno i tu možete očekivati veliki otpor. Gdje će biti otpora to znamo, ali ono što ne znam gdje su pravi saveznici BiH.
