Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik još jednom je potvrdio da je glavni Putinov pijun na Balkanu rekavši da neće prihvatiti zajedničku izjavu u Briselu ukoliko se u njoj bude nalazila osuda ruske agresije na Ukrajinu.
Dodik je rekao da “međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH” i da u nedjelju putuje u Brisel da “im to lijepo kaže”.
“Traže da se mnoge stvari istaknu u rezoluciji, a jedna od njih je da, eto mi osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu. Vjerujem da postoji konsenzus među nama iz RS-a i da ćemo reći da osuđujemo rat, a ne da kvalifikujemo šta je agresija, a šta ne – rekao je Dodik.
Podsjećamo, službeni Brisel je iz BiH pozvao 16 predsjednika političkih partija na zajednički sastanak sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom.
Nakon sastanka je predviđeno potpisivanje zajedničke izjave, koja prema nacrtima, s čijim sadržajem lideri stranaka nisu u potpunosti upoznati, broji već nekih 12 tačaka.
Vrlo je moguće da bi jedna od tačaka, s obzirom da je tema mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, mogla biti i osuda ruske agresije na Ukrajinu, budući da je to službena politika EU.
Podsjećamo, Dodik je održao govor u Narodnoj skupštini RS-a na kojoj se govorilo o odnosima između Rusije i Zapada i ulozi Bosne i Hercegovine u tome te je pojasnio kako RS u svemu i dalje želi ostati neutralna.
U dijelu obraćanja, Dodik se ponovno osvrnuo na nadležnosti koje je entitet RS imao, a koje su prebačene na nivo Bosne i Hercegovine.
“Krajem rata donesen je Dejtonski sporazum u kojem je RS prihvatila da se uključi u implementaciju sporazuma i time pokazala privrženost miru i svemu što je bilo važno u tom trenutku. Razvoj Dejtona doveo je do degradacija.
Jasno je da su mnoge, fino upakovane riječi, bile na štetu RS-a, da smo kroz intervencije visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda degradirali svoju poziciju i mi smo izgubili nadležnosti”, rekao je Dodik.
“Specijalna intervencija” Rusije
Nakon toga, izjavio je kako je prijenos nadležnosti ostao u sjeni rata u Ukrajini koji je nazvao “specijalnom operacijom Rusije”.
“Vidljivo je da je BiH nesposobna da afirmiše prava RS-u. Nismo mogli postići konsenzus o pitanju – da li smo spremni provoditi Ustav zemlje u kojoj živimo. Donijeli smo zaključke 10. decembra da se bavimo tim pitanjima. Ipak, 24. februara došlo je do specijalne intervencije Ruske Federacije i to je dovelo sve nas da se bavimo ovim pitanjima.
RS nije značajan geopolitički faktor, ali mi ne smijemo izgubiti našu ulogu neutralnosti. Ova današnja sjednica jeste da se bavimo globalnim političkim procesima kako bismo ih dobro razumjeli”, poručio je Dodik.
Nakon toga, osvrnuo se i na šesti paket sankcija koji je Evropska unija uvela Rusiji.
“Sukob je polarizovao svijet i doveo u poziciju da je Zapad htio uvesti masovne sankcije Rusiji. Šesti paket sankcija uvodili su tako što su pokušali osigurati saglasnost svih i da pokušaju prikazati jedinstvo.
To je dovelo do kraha vanjske politike u BiH, da postoje oni koji misle da su uvedene sankcije i oni koji smatraju da nisu. Formalno-pravno nisu, ali je bilo neodgovornih pojedinaca koji su se pridruživali rezolucijama na multilateralnom nivou”, ističe on.
Zbog toga, najavio je pokretanje postupaka protiv onih ambasadora koji su glasali za uvođenje sankcija Rusiji.
“Shodno tome, kao član Predsjedništva BiH, pokrenuo sam krivični postupak protiv svih ambasadora koji su jednostrano postupali i priključivali se tome, od Alkalaja do ambasadorice u Briselu. Pokrenuo sam postupak i protiv Turković jer zloupotrebljavaju određene stvari. Republika Srpska u ovim trenucima ima jasnu poziciju. Tražio sam sastanak Predsjedništva, to je odbijeno.
Drugih inicijativa nije bilo i nisu željeli da to čine, ali naši partneri su učinili da politika koju oni vode bude izvan onoga što mi smatramo da je dobro. U ovom stalnom traženju solidarnosti, sa Zapada smo izloženi zahtjevima da se pridružimo sankcijama i osudama”, ističe član Predsjedništva BiH.
Imperijalna britanska politika
Pojasnio je kako pritisak posljednjih dana kulminira.
“Pritisak kulminira u zahtjevu za podršku sankcijama koje uvodi Zapad. Zaključak treba da ide ka tome da je na globalnom nivou globalni poremećaj. Da se radi o sukobu onoga što se zove liberalizam i suverenizam i da su se prethodnih godina vodile političke i strateške bitke na tom planu.
Zapad smatra da ima pravo da širi vrijednosti i svoj utjecaj neograničeno, a nisu htjeli čuti upozorenja iz Rusije da oni imaju rezerve prema tome. Još 2008. godine na to je ukazao Putin”, mišljenja je predsjednik SNSD-a.
Nakon toga, osvrnuo se na politiku Velike Britanije u Evropi, ali i u BiH.
“Treba stvari gledati od onog trenutka kada je Britanija napustila EU i kada se pokušavaju vratiti na svoju imperijalnu poziciju i čine sve da mobilišu resurse. Britanska politika je štetna za evropsku i dovest će do urušavanja Evropske unije.
U ovom pogledu je što se i nas tiče vidljivo da EU nema konsolidovanu politiku i da je teško razumjeti kako provode politiku. Mi ne želimo da Britanija rukovodi tim stvarima, dovodili su nas uvijek u poziciju da imamo štetu od njihovog angažmana.
Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije je dolazila u Sarajevoi tvrdila je da je došla da Britanci ovdje ostanu dugo. Kada sam pitao ko vas je zvao, iznervirala se”, poručio je.
Na kraju svog obraćanja, on se osvrnuo i na Sjedinjene Američke Države koje su, kako navode, imale značajnu ulogu u BiH.
“Potrebno je ipak istaći da smo zahvalni SAD što su uložili napore da bi se stvorio Dejton koji je prekinuo rat u BiH. Važno je istaći da je došao u veoma nepovoljnom trenutku za nas jer je naša vojska tada bila u potpunoj defanzivi i upitno je da li uopće bilo Republike Srpske da nije bilo Dejtonskog mirovnog sporazuma”, zaključio je tada Dodik.
