Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je izabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu pismo sa prijedlogom kako Bosnu i Hercegovinu ustrojiti po građanskom, a ne po nacionalnom principu, što je izazvalo bijes među hrvatskim pristalicama takozvane Herceg-Bosne.
Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Kluba Hrvata u Doma naroda Parlamenta BiH, rekao je za mostarski portal HMS da ne treba biti veliki analitičar ili imati posebnu pamet da bi se zaključilo da je ovo što je rekao Mesić, već nekoliko puta i ranije govorio te da se radi o tipičnom Mesiću koji se pojavljuje u ulozi plaćenog bošnjačkog lobiste.
– Ne vidim drugi način kako okarakterizirati ovakve istupe. Oni se ništa ne razlikuju od bošnjačkih lobista ili zagovornika takve politike, odnosno građanske države, kako joj tepaju. Pa, nismo ni mi za seljačku državu i mi smo za građansku državu, ali koju građansku državu – državu u kojoj će biti uvažena prava, ne samo svakog pojedinca nego i kolektiviteta kao takvog. Ovdje se upravo to zanemaruje, i na sceni je klasična zamjena teza kroz priču da treba doći do građanske države – kaže Čolak.
Postavlja pitanje šta je ta građanska država kakvu Mesić zaziva, pojašnjavajući da princip „jedan čovjek, jedan glas“ podrazumijeva dominaciju većinskoga naroda te majorizaciju manje brojnijeg naroda.
– Ne vjerujem da Mesiću to nije poznato, ali kada imate zadatak i kada ste u jednoj ulozi, onda pričate tako kao što pričate. Za njega je fama da nećemo biti ravnopravni ako se ustroji građanska država – rekao je Čolak pojašnjavajući da je logičkim zaključivanjem vidljivo da smo pojavne oblike te „građanske države“ imali kroz tri puta nametnutog Komšića kao „hrvatskog člana Predsjedništva BiH“ ili dva puta vlast u Federaciji BiH nametnute od strane brojnijega naroda.
Čolak kaže da Mesić potpuno poistovjećuje politiku Čovića i Dodika ili potpuno poistovjećuje ulogu Hrvatske i Srbije.
– Daleko od toga da smo mi u svemu podudarni s politikom koju vodi gospodin Dodik. Uzmite NATO – potpuno dijametralno, na suprotnim smo stranama. Ali, naravno da se oko nekih stvari razumijemo, barem kada je riječ o ovome o čemu sam već govorio i što je tu sporno – rekao je Čolak.
Čolak je mišljenja da se Mesić ne bi sam sjetio pisati Bajdenu te smatra da je ovakvo pismo odnekud inicirano te da je na tragu onih koji su novoizabranom američkom predsjedniku već pisali, poput nekih bivših visokih predstavnika.
– Lobiranje je danas dopušteno, Bože moj, samo što je ovo jedan nekorektan i nepošten način. To je način koji ne može doprinijeti ničemu dobrome. Mesić svoju politiku naziva stabilizirajućom, pa kako može biti stabilizirajuća kada smo kroz izbore i kroz kratku povijest od Dejtona do sada vidjeli koliko se Hrvata u BiH poistovjećuje s tom politikom. Ja mislim da je to vrlo, vrlo mali broj ljudi – rekao je Čolak.
– Stalno kažemo, dajte da možemo izabrati svoje predstavnike tamo gdje je to Ustav tako predvidio, da članove Predsjedništva svaki narod može birati i da domove naroda biramo. Tko od nas uopće dira u građanski princip, taj kako ga oni nazivaju i podrazumijevaju kroz „jedan birač – jedan glas“ kada su u pitanju građanski domovi, počevši od općinskih i gradskih vijeća do županijskih skupština, entitetskih parlamenata do države – rekao je Čolak i pojasnio:
– Pa, to nitko ne dovodi u pitanje, ali problem je što oni ove druge, domove naroda, gdje se trebaju predstavljati narodi, žele pretvoriti u građanske. Još Mesić tamo kaže da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici građana, pa naravno kada oni donesu zajedničku odluku da to predstavlja i državu i sve građane, ali zašto se, onda, biraju tri člana Predsjedništva ako oni nisu predstavnici naroda ili odraz većinske volje naroda, koja je logika – pita se Čolak.
Navodi primjere Belgije ili Švicarske koje nisu ustrojene na načelu „jedan čovjek – jedan glas”, pojasnivši da imamo još takvih primjera, poput Njemačke ii Kanade, a posebno su svježi američki predsjednički izbori pa treba uzeti u obzir i način na koji se bira predsjednik SAD, što je dakako daleko od spominjanog načela.