Turistička sezona ogolila je sve probleme s kojima se Budva suočava godinama – od loše, praktično nepostojeće strategije razvoja turizma, nejasnog koncepta da li želi biti elitna ili destinacija masovnog turizma, grad provoda ili mjesto za odmor, pa do toga da oslanjanje na pojedina tržišta, istočno i regionalno, ove godine puno košta.
Sve to je dovelo do toga da u špicu ljeta Budva izgleda kao u predsezoni, pišu podgoričke Vijesti.
Razlozi što je trenutno samo trećina privatnog smještaja u gradu popunjena i što se ni hotelijeri ne mogu pohvaliti punim kapacitetima, turistički poslenici vide u odsustvu ukrajinskih i ruskih gostiju, kao i turista iz regiona koji su tradicionalno bili ključni za dobru posjećenost u jeku ljeta. Njihov nedostatak nije nadomješten s drugih tržišta.
I dok se očekuje da bi od naredne sedmice popunjenost možda mogla biti veća, prema zvaničnim podacima Turističke organizacije Budve trenutno od Jaza do Buljarice odmara 29.707 turista, što je za čak petinu manje nego lani u istom periodu.
Za razliku od prethodne decenije kada su se nerijetko fingirali podaci o broju gostiju, odnosno brojke “pumpane” iako je u gradu bilo vidno manje turista, jer je to često bila politička direktiva kako bi se sezona predstavila što boljom.
Novo rukovodstvo TO Budve na čelu s Nemanjom Kuljačom odlučilo je da objavljuje realne podatke.
Najviše gostiju iz Srbije
U privatnom smještaju, kako je “Vijestima” rečeno u TO Budva, odmara 15.750 gostiju, ili za 32 posto manje nego sredinom jula prošle godine, dok je u hotelima registrovano 12.984 turista – sedam posto manje nego lani.
Od ukupnog broja gostiju, 3.130 je iz Rusije, 2.275 iz Ukrajine, 4.587 iz Srbije, dok je 1.437 iz Bosne i Hercegovine. Član Udruženja ugostitelja Budve, hotelijer Ivan Ivanović u razgovoru za “Vijesti” je kazao da je sezona ispod svakog očekivanja.
“Brojni su razlozi za to, mislim da smo bili previše optimistični s obzirom na jako dobru posjećnost u predsezoni. U tom periodu imali smo veliki broj turista iz Skandinavije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije…
Ali, morali smo znati da su to gosti koji tradicionalno vole da dolaze u predsezoni i rijetko ljetuju u ovom periodu.
Mislim da je svaka izjava turističkih radnika kako iz Ministarstva turizma, tako i iz Nacionalne turističke organizacije – da ćemo nadomjestiti rusko i ukrajinsko tržište u narednih godinu-dvije, krajnje neozbiljna.
Jer, generalno, strategija ili nepostojanje iste, da se baziramo na ta tržišta, sada je najbolji dokaz da je bila krajnje pogrešna”, naglasio je Ivanović.
Kako je kazao, posjećenost u hotelima je prilično manja nego prošle godine.
“O privatnom smještaju da ne govorim, koji se u ovom periodu ‘punio’ uglavnom gostima s istočnog i tržišta regiona koje je takođe podbacilo, posebno Srbija.
Tako da nam na naplatu dolazi sve ono što smo radili zadnjih godina, odnosno nepostojanje neke ozbiljne strategije kako nadomjestiti nedostatak određenog tržišta.Tu mislim na Ministarstvo turizma, NTO, možda i nekomunikaciju između Ministarstva vanjskih poslova koje prati geopolitiku i donosi određene odluke s Ministarstvom turizma.
Ako znamo da je udio turizma u BDP u Crnoj Gori ubjedljivo na prvom mjestu u Evropi, to nam govori da neke odluke moramo da donosimo mnogo pametnije”, kazao je Ivanović.
On je naglasio da je činjenica da su “hoteli osuđeni sami na sebe”, odnosno na booking i individualno punjenje.
“U doba bivše Jugoslavije imali smo ozbiljne tur operatore koji su dovodili grupe turista iz Zapadne Evrope.
Danas imamo turiste koji dolaze letovima koji su jednom ili dva puta sedmično, često ostaju manje od sedam dana, što je svakako veliki problem. Ako ne napravimo ozbiljan zaokret, teško da ćemo se vratiti na 2019.”, upozorava Ivanović.
Nepopunjeno 70 posto privatnog smještaja
Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja u Crnoj Gori Branka Džoganović za “Vijesti” naglašava da smo ušli u sami špic turističke sezone, a da je popunjenost kapaciteta privatnog smještaja trenutno oko 30 posto.
“Značajniji broj gostiju, na osnovu potvrđenih rezervacija, očekuje se do 20. jula. Uglavnom su to gosti iz regiona i dijaspore. Takođe, imamo uvijek i određeni broj gostiju koji dolaze bez rezervacije i najave.
U odnosu na najave koje smo imali tokom pripremnog perioda, osjetno je slabija popunjenost kapaciteta, što je bilo evidentno već tokom maja i to je trebalo da bude signal da moramo nešto uraditi.
Ali, mi još djelujemo stihijski, neorganizovano na lokalnom nivou i to svake godine plaćamo sve kraćom sezonom. Ovo se ne odnosi samo na Budvu, već manje-više na sve opštine”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, u martu smo imali informacije o problemima u avio-prevozu, na hiljade je otkazanih letova do sada, i to je “stvorilo velike probleme individualnim gostima i jasno je da ne možemo računati u značajnijem broju na turiste koji dolaze avionom”.
“To se takođe odrazilo na slabiju potražnju za rentiranim vozilima. S obzirom na visoke cijene goriva na koje ne možemo da utičemo, trebalo je, na nivou gradova, napraviti i oglasiti set povoljnosti za goste – povoljnija cijena parkinga, povoljnija cijena plažnog mobilijara jer znamo da gosti iz regiona i dijaspore najviše dolaze zbog plaže, povoljnijom cijenom za autobuse koji dovoze organizovane grupe.
Mogla se korigovati cijena prolaza kroz Sozinu, autoputem… Cijene karata za trajekt su povećane, slike slabo kontrolisanih svakodnevnih saobraćajnih zastoja nisu dobre…”, naglašava ona.
Upozorava da “ne može privatni smještaj, jedini s povoljnom cijenom, učiniti da destinacija bude pristupačna”.
“Svi moraju biti svjesni svoje odgovornosti i dati doprinos. Uvijek je vidljivije i ima jači odjek ono što je preskupo na destinaciji.
Dio ponude koji je realan i pristupačan mora naći način da bude vidljiviji i dostupniji – neće niko slikati račun za ležaljke koje je platio 10 eura ili 15 eura, ali one od 30 eura ili 50 eura hoće. Račun večere od 20-ak eura neće, ali piva od 5 eura hoće… “, ističe Branka Džoganović.
Kaže da Udruženje ima dobru saradnju s institucijama.
“Upoznati su s našim predlozima i vjerujem da ćemo vrlo brzo krenuti s novim setom aktivnosti. Jedino rješenje da bude bolje je da nadležne lokalne i državne institucije uspostave organizovani, sinhronizovani sistem, koji će funkcionisati 12 mjeseci, u kojem će svi raditi na istom zadatku – stvaranje, promocija i prodaja atraktivnog turističkog proizvoda”.
