Svjedočenjem Milorada Dodika završen je dokazni postupak pred Sudom BiH u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Završne riječi Sud je zakazao za 19. februar. Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.
“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.
Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.
“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.
Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.
“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.
Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.
“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.
Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.
Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Zatim su uslijedila unakrsna pitanja tužioca Nedima Ćosića, koja većinom nisu bila odobrena nakon prigovora Dodikove odbrane, a zbog toga što je tužilac izlazio iz okvira unakrsnog ispitivanja.
Ćosić je Dodika prvo pitao da li je tačno da je on zajedno s drugima i predložio sporne zakone, zbog čijeg potpisivanja je završio na sudu. Na to je Dodik odgovorio potvrdno.
“Tačno je zar ne da ste vi podnijeli sami protiv sebe i još nekoliko desetina ljudi krivičnu prijavu povodom ovog krivičnog postupka Tužilaštvu BiH?”, pitao je Ćosić Dodika, koji je odgovorio: “Bilo je nečega što je trebalo da pokaže apsurdnost ove situacije, ništa drugo”.
Zatim je tužilac pitao “Je li vam poznato da je to inicijalna krivična prijava u ovom postupku, dakle prva koja je podnesena?”, no nakon prigovora odbrane, Dodik nije morao odgovoriti na to pitanje.
Pogledajte snimak svjedočenja.
