Jedan od vodećih opozicionih političara u Srbiji i predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak rekao je za Al Jazeeru da, prema Ustavu Srbije, predsjednik Aleksandar Vučić nema pravo Bosni i Hercegovini izručiti državljane Srbije koje ta susjedna zemlja sumnjiči za ratne zločine počinjene od 1992. do 1995. godine, ali bi se svi osumnjičeni državljani Srbije trebali naći pred sudovima u Srbiji, gdje bi se razjasnila njihova odgovornost.
Polemika između dvije zemlje zaoštrena je od 19. augusta, kada su novinari otkrili da osumnjičeni za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini Duško Kornjača nesmetano živi u Novom Sadu. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u optužnici navelo da je Kornjača početkom rata 1992. godine koordinirao etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva na području Čajniča, na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine
Vučić je rekao prošle sedmice da on ne štiti ratne zločince, “već poštuje neke principe”, odnosno da nema pravo Kornjaču isporučiti susjednoj zemlji, kao što ni Bosna i Hercegovina nema pravo svoje državljane isporučiti Srbiji.
Generiraju su aktuelne političke elite u regiji, zaštitom ratnih zločinanaca, jedan novi problem, a to je da mlade ljude trajno oštećuju, učeći ih pogrešnim vrijednostima?
– Onog momenta kada ljudima pokazujete da neki zločini mogu da prođu nekažnjeno, da ljudi koji su to počinili žive među nama normalne živote, onda šaljete poruku da se zločin isplati. A samim tim šaljete užasno lošu poruku novim naraštajima. Kažnjavanje ratnih zločinaca je jedini mogući način da se rat završi, a ne da samo bude prekinut.
Mislite li da je trenutni narativ u vezi ratnih zločina samo plod neodgovornosti, ili je po srijedi svjesna manipulacija ljudima?
– Tu nema ni traga od slučajnosti. Praktično, sve vlade u regionu su na vlast došle na osnovu ratnih događanja i plasmana priče o “patriotizmu“, kao najvišim vrijednostima.
A taj tako nakaradno shvaćen patriotizam, koji je suštinski nacionalšovinizam, onda mora imati i svoja pravila, a ta pravila su – u ime nacionalizma i u ime nacije može da se uradi sve i ništa od toga ne može da bude kažnjivo, uključujući i to da se može ubijati, krasti i otimati. Dugoročno, to je beskonačno štetno.
Kako ste razumjeli poruku Aleksandra Vučića, koji je, govoreći o slučaju Duška Kornjače, rekao da on neće isporučiti osumnjičene Srbe pravosuđima drugih država?
– Po Ustavu je nemoguće isporučiti nekoga ko je državljanin Republike Srbije, ali sudovi u Srbiji imaju pravo da sude za zločine počinjene bilo gdje, u saradnji sa zemljama u kojima su zločini učinjeni. Drugim riječima, tužilac u Srbiji bi morao da pokrene, na osnovu dokaza iz Bosne i Hercegovine, proces protiv osobe koja su sumnjiči za ratne zločine.
Nije poenta u isporučivanju, već da osumnjičeni za zločine stignu pred sud. A onda bi se pokazala i jedna druga važna stvar, a to je da li su sudovi u Srbiji sposobni da sude po zakonu, ili su oštećeni političkim uticajem. Vidjelo bi se da li je Srbija zemlja vladavine prava ili to nije. A sve to je važno za evropsku perspektivu Srbije.
Je li pregruba kvalifikacija ako kažemo da ne raščišćavanje računa s ratnom prošlošću sada znači stvaranje pretpostavke za nove sukobe u regiji u budućnosti?
– Kao što sam rekao, ratove treba završiti, a ne prekidati. Rat je nastavak politike drugim sredstvima, ali i politika može da bude nastavak rata drugim sredstvima. Najjednostavnije je podjeliti ljude na “naše“ i “njihove“.
Ako ste primjetili, na ovim prostorima se svi brane. A pošto se branimo, sve mora biti podređeno toj odbrani. Drugim riječima, ne smijemo se interesovati nizašta što bi tu “odbranu“ dovelo u pitanje. Naravno, ratni zločin mora biti tretiran podjednako, bilo ko da ga je počinio.
Vi sada imate situaciju da ne smijete izručiti čovjeka, što po zakonu jeste tako, jer je državljanin Srbije, ali istovremeno imate i zakon koji zabranjuje ljudima koji su državljani Srbiji da učestvuju u ratnim sukobima na teritorijama drugih država. I niko se nije sjetio da otvori to pitanje. Jer se onda time pokazuje i dokazuje da je Bosna i Hercegovina druga država, uključujući i RS kao entitet u Bosni i Hercegovini.
Vjerujte li da promjene mogu doći iznutra, ili je potrebna snažna intervencija Zapada?
– Lično mislim da nikada do pravog društvenog zdravlja ne može doći ako ono ne bude bilo samorodno, to jeste izniklo iz ovog tla. Pogledajte šta se dešava u Afganistanu… Naravno, pomoć je dobrodošla, ali samo pomoć, a ne da neko uradi posao umjesto nas. Posao moramo uraditi mi sami.