Posla ima, ali radnika nema “ni pod kamenom”: Pogledajte koja su najtraženija zanimanja u FBiH

U Federaciji BiH struktura nezaposlenih osoba nije povoljna.

Nekada su poslodavci govorili kako radnika mogu “naći pod kamenom”, ali situacija danas apsolutno nije takva.

“Dakle, posmatrajući kvalifikacije i dob, ali i određeni segment zanimanja, struktura nezaposlenih osoba nije povoljna. U posljednje vrijeme imamo povećan broj oglasa slobodnih radnih mjesta od poslodavaca u Federaciji BiH, ali sve više dobivamo signale da poslodavci na domaćem tržištu rada ne mogu naći adekvatne radnike.

Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapošljavanjem stranaca”, rekao je rukovodilac Jedinice za analizu tržišta rada u Federalnom zavodu za zapošljavanje Omer Korjenić.

“Djelatnost građevinarstva i sektor informacionih tehnologija su čak i u vrijeme pandemije imale rast broja zaposlenih. Zvuči paradoksalno da imamo veliki broj nezaposlenih, a istovremeno da poslodavci ne mogu naći potrebne radnike, ali kada uđemo u strukturu nezaposlenih vidimo da ponuda radne snage nije adekvatna.

Također, postoji opravdana sumnja da jedan dio osoba koje su evidentirane kao nezaposlene u službama za zapošljavanje zapravo radi na crno”, kazao je Korjenić.

U kontekstu analize ponude i potražnje na tržištu rada, službe za zapošljavanje u BiH jednom godišnje provode anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca.

“Na osnovu iskazanih potreba poslodavaca utvrđeno je da su najtraženija zanimanja sa srednjom stručnom spremom u 2022. godini: prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, šivač obuće, elektotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar. Kada su u pitanju fakultetska zanimanja to su diplomirani ekonomista, magistar farmacije i inžinjeri svih usmjerenja”, istakao je Korjenić.

Od 1.600 anketiranih poslodavaca u Federaciji BiH, njih 30 posto iskazalo je spremnost za prijem učenika i studenata na praktičnu nastavu, te da imaju kapacitete da mogu ponuditi mentora, opremu i prostor za obavljanje praktične nastave.

Također, 25 posto anketiranih poslodavaca je iskazalo spremnost da isplate naknade učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave u iznosu do 300 KM. Nažalost, za 10 godina u Federaciji BiH u periodu od 2009. do 2018. godine broj srednjoškolaca se smanjio za 20.000, sa 96.000 na 76.000.

Posmatrajući spolnu strukturu, kaže da su među nezaposlenim brojnije žene (60 posto), a među zaposlenim tu je situacija obrnuta, 60 posto su muškarci, a 40 posto su žene.

U tom smislu, službe za zapošljavanje pokušavaju napraviti balans, te se značajna sredstva izdvajaju na programe koji su isključivo usmjereni na poticanje poduzetništva kod žena i na poticanje zapošljavanja žena u poslovnim subjektima – prenosi Fena.

“U ovom periodu imamo i rast broja zaposlenih. Međutim, broj zaposlenih nije povećan u tolikoj mjeri u kojoj je smanjen broj nezaposlenih, što ukazuje na činjenicu da značajan dio radne snage odlazi u inostranstvo.

Dodatni problem predstavljaju nepovoljni demografski trendovi, prije svega negativan prirodni priraštaj koji se bilježi već duži period”, kazao je Korjenić.