Komitet za vanjske poslove Senata SAD-a održao je saslušanje ambasadora koji bi u narednom periodu trebali predstavljati američku politiku u svijetu, a svoje stavove o aktuelnoj situaciji na Zapadnom Balkanu iznio je i Christopher Hill, kandidat za ambasadora SAD-a u Srbiji.
Na početku svog izlaganja, Hill je naglasio kako je prije nekoliko decenija započeo svoj diplomatsku karijeru upravo na Balkanu, a da je prva destinacija na tom putu bio upravo Beograd.
“Učestvovao sam u pregovorima koji su kulminirali potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji je okončao rat u BiH. Radio sam i kao ambasador SAD-a u Sjevernoj Makedoniji, a kasnije i kao specijalni izaslanik tokom krize na Kosovu krajem devedesetih godina.
Srbija je oslonac stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu. Napredak Srbije je sastavni dio postizanja strateških ciljeva SAD-a kako bismo oživjeli naše evropsko savezništvo, podržali demokratiju i promovirali ekonomsku saradnju”, rekao je Hill.
Iako je nominovani ambasador Hill naglasio kako je ključ rješavanja problema u Srbiji prije svega “kosovsko pitanje”, senatori koji su prisustvovali saslušanju od Hilla su zahtijevali izjašnjavanje o cjelokupnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, naročito o situaciji u BiH.
“Uz poštovanje Bosni i Hercegovini, smatram da je Srbija potpisnica Dejtonskog sporazuma i mora se pridržavati toga.
Situacija u Bosni je postala problematična, vidimo da RS pravi korake kojima žele napustiti državne institucije kao što su pravosuđe i Oružane snage BiH. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je jasan da neće biti nikakvih promjena i da on podržava institucije”, rekao je Hill.
Također, Hill je poslao i jasne poruke kada je riječ o eventualnoj secesiji RS-a.
“Međutim, ova situacija će i dalje zahtijevati od nas da radimo na rješavanju problema. Moramo blisko sarađivati sa Srbima kako bismo pronašli zajedničku osnovu koja se tiče podrške jedinstvu Bosne i Hercegovine i kako bismo poslali poruku da je budućnost RS-a u Bosni i Hercegovini, a ne negdje drugo.
Također, Srbi nemaju iluzija da ćemo mi tražiti nekakvu promjenu u Bosni i Hercegovini, naročito bilo kakvu jednostranu promjenu”, rekao je Hill.
Na konstataciju senatora Cardina da Dejtonski mirovni sporazum nikada nije predstavljao trajnu kategoriju te da se mora nastaviti s ustavnim reformama, Hill je naglasio kako će se i u Beogradu razgovarati oko toga.
“U Beogradu ću razgovarati o našim zajedničkim interesima i uspješnoj Bosni i mislim da možemo naći zajednička razmišljanja u vezi toga”, naglasio je Hill.
Nakon senatora Cardina, Christopher Hill je odgovarao i na pitanja senatorice Jeanne Shaheen koju su zanimala Hillova razmišljanja o tome kako on kao ambasador može pomoći rješavanju kriza na Zapadnom Balkanu.
“Postoji mnogo stvari koje me brinu. To se naročito odnosi na kontinuirane napore političara iz RS-a koji govore da je njihova budućnost negdje drugo umjesto u BiH. Dejton nikada nije trebao predstavljati nepromjenjivu kategoriju, ali ne može se raditi jednostrano.
Promjene se mogu donijeti samo uz saglasnost svih.
Vidimo da Dodik radi mimo svih i to je zabrinjavajuće. Moramo imati jasnu komunikaciju s Beogradom o poštovanju BiH i Zapadnog Balkana. Kroz razgovore ćemo vidjeti ko usmjerava stvari u pravom smjeru, a ko ne”, pojašnjava Hill.
Na kraju, Hill se osvrnuo i na jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Srbiji.
“Od Drugog svjetskog rata gledali smo na Beograd kao mjesto gdje ne želimo vidjeti jačanje ruskog utjecaja.
Moramo uraditi nešto. Zabrinjava činjenica da Srbija ulaže novac u vojsku i da se često u tom segmentu okreću Rusiji. Isto tako kada je riječ o infrastrukturi oni se okreću Kini. Moramo im reći da mi nudimo bolji model, da mi nudimo bolju alternativu”, zaključio je Hill.
