U njemačkim poslovnim krugovima sve više je pesimizma. Privreda stagnira, raste strah od dugotrajnije recesije. Šta “evropski ekonomski bolesnik”, kako pišu neki strani mediji, sad treba napraviti? Raspoloženje među vodećim ljudima njemačke privrede se tokom augusta dodatno pogoršalo.
Posljednji put je tako loše bilo u oktobru prošle godine. Kako je objavio minhenski ifo-Institut, indeks poslovne klime se smanjio sa 87,4 bodova (izmjerenih u julu) na 85,7 u augustu ove godine. To je četvrti uzastopni pad, tvrdi ifo, na temelju svoje ankete o aktuelnom raspoloženju u njemačkoj privredi, u okviru koje ispituje oko 9.000 vodećih osoba u njemačkim kompanijama.
Anketa je, osim toga, pokazala da ispitane osobe aktuelno poslovanje svojih kompanija ocjenjuju dosta niskim ocjenama, kakve nisu zabilježene još od augusta 2020. Skepsa vlada i po pitanju njihovih očekivanja za budućnost.
Slabosti njemačke industrije
U prerađivačkom sektoru je indeks ifo-Instituta o projekcijama budućeg poslovanja prvi put od oktobra 2020. bio negativan. Kompanije se žale na sve manje novih narudžbi, odnosno novih poslova koje će realizirati. Poslovna klima se osjetno “hladi” i u uslužnom sektoru.
“Slabost industrije prema dolje vuče i sektor transporta i logistike”, kazao je predsjednik ifo-Instituta Clemens Fuest.
Negativan razvoj bilježi i građevinska branša.
“Novi pad ifo indeksa poslovne klime je poput udarca u stomak”, konstatirao je glavni ekonomist VP Banke Thomas Gitzel.
Višak narudžbi koji je industrija imala tokom pandemije koronavirusa u međuvremenu je realiziran, a privatna domaćinstva su zbog inflacije i dalje prisiljena štedjeti novac, dodaje Gitzel.
“Ako sad ne možemo očekivati nove impulse ni od industrije, a ni od privatnih domaćinstava, to bi moglo značiti da će se njemačka privreda i dalje nalaziti u problemima”, ukazao je.
Sve više toga ide u prilog tezi da je stagnacija privredne aktivnosti tokom proljeća ove godine bio samo predah prije povratka u recesiju”, naglasio je analitičar Elmar Volker iz Landesbank Baden-Wurttemberg.
“Četvrtim uzastopnim padom ifo-indeksa poslovne klime šalje se dosta jasan signal recesije”, izjavio je glavni ekonomist Commerzbanke Jorg Kramer.
U drugom polugodištu ove godine on očekuje konjunkturni pad u Njemačkoj.
Stagnacija u drugom kvartalu
Njemačka privreda je koncem 2022. i početkom 2023. zabilježila pad, čime je ušla u tehničku recesiju. U proljeće je stagnirala. Podaci Saveznog ureda za statistiku upravo su potvrdili tu stagnaciju u drugom kvartalu ove godine.
Loš konjunkturni razvoj nakon dva lagana minusa u posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine tako je donekle stabiliziran, ali stručnjaci naglašavaju da je izostalo tradicionalno proljetno oživljavanje poslovnih aktivnosti te dodaju da su konjunkturne prognoze za naredne mjesece i dalje dosta slabašne.
Bundesbanka (Centralna banka) polazi od toga da bi i u aktuelnom ljetnom kvartalu konjunkturni razvoj mogao biti na istoj razini, kao u proljetnim mjesecima, znači da on stagnira. Brojni analitičari za kompletnu 2023. pak prognoziraju pad BDP-a u Njemačkoj. Državna banka KfW očekuje minus od 0,4 posto.
Kako je službeno potvrđeno, potrošnja se u proljetnom kvartalu donekle oporavila, dobra vijest je da više ne opada. Uprkos visokoj stopi inflacije, izdaci njemačkih domaćinstava su ostali na razini iz prvog kvartala 2023. No, istovremeno je izvoz iz Njemačke smanjen za 1,1 posto. Uvoz pak stagnira.
Je li Njemačka “bolesna”?
U svom nedavnom izdanju se britanski list Economist na svojoj naslovnici zapitao “da li je Njemačka opet bolesnik Evrope?”. Utjecajni poslovni list je već jednom, prije 20 godina, upravo tako opisao situaciju u Njemačkoj.
“Njemačka nije bolesnik Evrope. Ona je samo imala zlatno privredno desetljeće, a danas globalno više nije jako konkurentna”, smatra Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja.
Upozorio je da bi Njemačka itekako mogla postati “bolesnik” Evrope ako sada pametno ne iskoristi svoje kapacitete kako bi ostvarila napredak po pitanju ekološke, digitalne i privredne transformacije.
Fratzscher od savezne vlade zahtijeva usvajanje transformacijskog programa s tri elementa.
“Redukciju birokratije i regulacije s masivnim investicijama u izvrsnu infrastrukturu, državne investicije u inovacije, istraživanje i obrazovanje te jačanje socijalnih sistema kako bi Njemačka mogla bolje koristiti svoje potencijale i tako stvorila društvenu klimu u kojoj su promjene prihvatljive”, objasnio je Fratzscher.
Njemačka je “kočničar”
“Naša država više nije lokomotiva rasta, već kočničar, i to kao najveća nacionalna ekonomija Evrope”, rekao je predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) Peter Adrian.
On uočava cijeli niz fundamentalnih problema – visoke cijene energije, sve veći problem s nestašicom stručne radne snage, manjkavu infrastrukturu.
“Dobra stvar je da se ti problemi mogu riješiti. Vrijeme je da se s tim počne”, poručio je Adrian.
Kao mjere je predlažio smanjenje birokratije te ubrzavanje postupaka za odobravanje poslova, odnosno investicija, piše Deutsche Welle.
