Zastupnik u državnom Parlamentu Predrag Kojović (NS) je za Klix.ba prokomentarisao Zakon o sprečavanju sukoba interesa čiji je nacrt u četvrtak usvojilo Vijeće ministara, a koji će se danas naći pred parlamentarcima i delegatima. Kojović navodi da je zakon izuzetno rigorozan i ne može se ni porediti sa trenutno važećim zakonom koji reguliše situacije sukoba interesa.
“Pažljivom analitičaru ovog zakona i poznavaocu Zakona o upravnom postupku neće promaći da se ovim zakonom spriječavaju mnoge situacije sukoba interesa koje su do sada bile legalne. Zapravo, mislim da će mnogi ljudi kada se upoznaju sa odredbama ovog zakona morati donijeti odluku da li da se bave politikom ili privatnim poslom”, navodi Kojović.
Na pitanje o etničkoj pripadnosti članova komisije i potrebe konsenzusa ili dvotrećinske većine za razrješenje sa funkcije, Kojović upućuje na član 22. koji kaže da komisiji odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova, a za one najteže mjere koje radno tijelo izriče, a to su inicijativa za razriješenje s funkcije i poziv na ostavku se donose dvotrećinski.
“Ukoliko nam je cilj da ovo radno tijelo ne bude izvršni organ neke političke grupacije nego zaista profesionalno radno tijelo u kojem ne sjede parlamentarci nego pravnici onda je ovo ispravno rješenje”, tvrdi Kojović.
Kojović odbacuje primjedbu o tome da ne postoji obaveza drugih institucija da dostave podatke Komisiji i da oznaka “sarađivati će”, znači da institucije mogu odbiti poslati podatke.
“Vidio sam tu primjedbu. To nije tačno. Kao što rekoh, radi ozbiljnosti i temeljnosti postupka koji provodi radno tijelo mi smo u članu 33. ovog zakona rekli da on počiva na principima, procedurama i standardima Zakona o upravnom postupku, koji je vrlo strog i precizan zakon.
U Zakonu u upravnom postupku se govori o saradnji organa uprava i drugih institucija. I u tom zakonu je propisana sankcija za odbijanje saradnje unutar zakonskih rokova.
Ali da bi smo još više osnažili Zakon o spriječavanju sukoba interesa u članu 35. u stavu 10. smo stavili da komisija može izreći i kaznu do 10.000 KM fizičkoj ili pravnoj osobi koja odbija da dostavi podatke. A ukoliko dostavi netačne podatke kazna je do 20.000 KM”, tvrdi Kojović.
Ističe da je saradnja organa i institucija korištena jer je to pravni pojam koji se koristi Zakonom o upravnom postupku.
Kojović naglašava da će Komisija imati mogućnost da provjeri tačnost informacija u imovinskom kartonu.
“Zvaničnik predaje izjavu o stanju računa u banci i predaje je radnom tijelu.
Radno tijelo će od banke tražiti potvrdu da je izjava zvaničnika tačna ili netačna, koje još račune posjeduje u toj i da li posjeduje neki od finansijskih prozivoda u toj banci. Isto je i sa drugim oblicima imovine”, pojašnjava Kojović.
Zaključuju da se može reći da mi do sada nismo ni imali zakon i mehanizme za spriječavanje sukoba interesa i da je novi zakon izuzetno širok, sankcije oštre i što je najvažnije u skladu je sa EU standardima.
Novi zakon je izuzetno širok, sankcije su oštre i, što je najvažnije, u skladu je sa EU standardima, poručio je Kojović.
