Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Evropskog vijeća Charles Michelu, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i povjereniku Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Krišto je podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i kazala kako je svima u Bosni i Hercegovini jasno da je za Bosnu i Hercegovinu od posebnog značaja cjelokupna izborna reforma.
Istaknula je kako Bosna i Hercegovina kao buduća zemlja članica Evropske unije treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja ili preglasavanja.
Sukladno tome, predsjedavajuća je podsjetila da se s posebnom pažnjom radi na usuglašavanju Izmjena i dopuna Izbornog zakona. Nadležno ministarstvo pravde je 21. marta 2024. uputilo u proceduru nacrt Zakona. Isti se trenutno nalazi u javnoj raspravi na koji svi u BiH u ovome trenutku mogu dati svoje komentare i amandmane.
Kazala je kako je nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 popravaka nespojivo s Evropskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za neovisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, uzevši u obzir da se radi o Zakonu na kojem počiva demokratski sistem i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.
“Čvrsto držim da nametanje odluke o izmjenama i dopunama izbornog zakon BiH, za mene, kao predsjedavajuću Vijeća ministara BiH predstavlja jedan neočekivani izazov na koji ćemo, skupa s Vama, morati odgovoriti na način da se ne ugrozi naš EU put, kao niti rad institucija BiH jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka”, kazala je Krišto u svom pismu visokim dužnosnicima EU.
Na kraju pisma, predsjedavajuća je istaknula kako je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad te jačati povjerenje i poštivanje između nas u BiH, te dati potporu rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH. Iskazala je uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak nužno potreban za sve nas u BiH pa i naš evropski put.
Reagovali i iz HDZ-a
Povodom nametanja Odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta od 26. marta 2024. godine, Hrvatska demokratska zajednica BiH izražava duboko žaljenje za posezanjem visokog predstavnika za nametanjem rješenja u vremenu stabilne političke vlasti, intenzivnog liderskog dijaloga i otvorenja pregovaračkog procesa BiH s Europskom unijom.
“Nametanjem 114 izmjena Izbornog zakona, kompromitiraju se svi do sada postignuti pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja u nezavidan položaj njeno buduće zajedničko funkcioniranje.
Ovakve nepotrebne intervencije u domaće zakonodavstvo samo par dana nakon pozitivnog izvješća EU prema Bosni Hercegovini kojim se priznaju i prepoznaju pozitivni jednogodišnji rezultati izvršne i zakonodavne vlasti, mogu imati nesagledive posljedice na daljnje integracijske procese što bi poništilo snažan sinergijski učinak koji je europska perspektiva donijela Bosni i Hercegovini.
Bez želje da ulazimo u pozitivne namjere za poboljšanjem Izbornog procesa, dužni smo ukazati da ovakva rješenja koja ne obuhvaćaju sve aspekte izbornog zakona, neće postići zaštitu i vjerodostojnost izbornog procesa, nego će izglednije uvesti BiH u neizvjesno, politički motivirano i duboko kompromitirano upravljanje izbornim procesom.
Posebno smatramo opasnim da nametanje ovog i bilo kojih drugih zakonskih rješenja, uspostavlja praksu protivnu demokratskim principima kojima se potpuno obesmišljava uloga parlamenata i demokratski izabranih predstavnika, što je srž demokracije.
Stoga pozivamo sve nositelje vlasti bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da zajedničkom suradnjom i dijalogom vratimo procese odlučivanja u okrilje legitimno izabranih predstavnika koji sukladnu Ustavu i najvišim demokratskim standardima imaju odgovornost i obvezu predvoditi sve političke procese u Bosni i Hercegovini”, saopštili su iz HDZ-a BiH.
