Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović kazao je danas da ta institucija nema nikakve zvanične informacije o mogućoj intervenciji visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon BiH.
Napomenuo je da je od jučer Centralna izborna komisija BiH primila veliki broj medijskih zahtjeva u kojima se traži njen stav o mogućoj intervenciji visokog predstavnika u Izborni zakon BiH.
“Mogu kazati samo da mi nemamo nikakve zvanične informacije o tome, niti je sa CIK-om BiH Schmidt osobno obavio bilo kakve konsultacije još od vremena kada smo intenzivno surađivali u vezi s izmjenama Izbornog zanoka BiH vezano za finansiranjem izbora”, kazao je Arnautović.
On se obratio javnosti prije početka žrijebanja za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima za predstojeće Opće izbore.
Dodao je da već duže vremena stoji otvoreni poziv CIK-a BiH Christianu Schmidtu da posjeti CIK, te izrazio nadu da će se to u skorije vrijeme i desiti.
“Za sada, nemamo komentar na dosadašnje informacije plasirane u javnosti u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH”, zaključio je Arnautović.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona.
Na upit Fene da prokomentira objavljen OHR-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto.
Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo”, zaključuje predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Nadalje, kako kaže Džaferović, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time “umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”.
“Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.
Ovo je izuzetno ozbiljan procesa, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, kaže Džaferović.
