Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik PDP-a Branislav Borenović dao je izjavu za O kanal 7. juna 2022. godine, u kojoj se osvrnuo i na sankcije SAD-a bosanskohercegovačkim javnim funkcionerima/kama.
U tom kontekstu, Borenović je ustvrdio da je svaka od izrečenih restriktivnih mjera rukovodstva SAD-a bila povezana s koruptivnim djelima bh. zvaničnika/ca – piše analitički portal Istinomjer.
“Koliko je meni poznato iz sadržaja svake od te pojedinačne sankcije, u suštini se radi o nekim ozbiljnim koruptivnim djelima i saznanjima koje imaju, ponavljam još jednom, u ovom slučaju SAD, kada je u pitanju odnos pojedinaca prema javnim sredstvima i pokazuje neku vrstu sveprisutne korupcije u društvu u kojem živimo, što mislimo i da je jedna ozbiljna, ozbiljna poruka koja treba maksimalno da stavi u pun pogon prije svega naše domaće institucije da konačno počnu raditi svoj posao”, kazao je Borenović 7.6.2022. godine.
Američko ministarstvo finansija je 6. juna 2022. godine na listu sankcionisanih osoba iz Bosne i Hercegovine uvrstilo Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.
Kako je navedeno u saopštenju američkog ministarstva, Marinko Čavara je od 2019. godine odbijao da imenuje sudije s lista kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće za popunu upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH, čime je, između ostalog, blokirao funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH.
“Svojim nečinjenjem”, kako pojašnjavaju iz Ministarstva, “Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH radi unapređenja njegovih i političkih interesa svoje stranke”.
Čavara je dodatno označen kao odgovoran ili saučesnik, ili zbog toga što je direktno ili indirektno učestvovao u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
U obrazloženju sankcija za Alena Šeranića navodi se da je Šeranić podstakao secesionističke napore RS za vođenje implementacije Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, koji je njegovo ministarstvo dostavilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje.
Šeranić je dodatno određen za odgovornost ili saučesništvo, ili za direktno ili indirektno angažovanje u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Početkom ove godine članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku uvedene su sankcije zbog, kako se navodi u saopćenju Ureda za kontrolu inozemne imovine američkog ministarstva finansija, “koruptivnih aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.
Ove sankcije uvedene su u skladu s Izvršnom uredbom, koju je u junu 2021. godine potpisao predsjednik SAD-a Joe Biden, a koja podrazumijeva uvođenje sankcija svima koji su umiješani u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Iz Ministarstva trezora SAD-a dodali su da se Dodik javno suprotstavio novoimenovanom visokom predstavniku u BiH i sastavu Ustavnog suda BiH te je svojom retorikom protiv drugih etničkih grupa u BiH dodatno “sijao” podjele u BiH.
SAD su Dodiku uvele sankcije i 2017. godine zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma te iz razloga što je predstavljao “značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Dejtonskog sporazuma”.
Sankcije SAD-a uvedene su i Milanu Tegeltiji, koji je, kako ističe State Department, kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) bio uključen u koruptivna djela koja uključuju korištenje političkog utjecaja i službene moći za sticanje vlastite koristi.
Pored njega, u istom navratu sankcionisan je i Mirsad Kukić, bivši predsjednik PDA, za kojeg je State Department naveo da je umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.
Bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić pod američkim sankcijama je od 11. aprila ove godine s obzirom na činjenicu da je “direktno ili indirektno učestvovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”, kao i da je “navodno iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih ličnih i porodičnih interesa te da je navodno naplatila stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora”.
Pored Tadić, istovremeno je sankcionisan i delegat SDA u Domu naroda PSBiH Asim Sarajlić, “ozloglašeni subjekt ‘afere Asim’, političke korupcijske afere u kojoj je Sarajlić uhvaćen kako obećava posao supruzi stranačkog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji političke stranke”.
Sarajlić je, kako je navedeno, optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu položaja i ovlasti te trgovinu uticajem.
Budući da su sankcije SAD-a bh. javnim funkcionerima, osim korupcije, uvođene i zbog poput “secesionističkih napora”, “ometanja provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kao i opstruiranja rada državnih institucija, tvrdnju Branislava Borenovića da se “svaka pojedinačna sankcija” SAD-a odnosi na koruptivne aktivnosti Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
