Članovi Predsjedništva BiH sutra će se u Briselu sastati sa predsjednikom Evropskog vijeća Charles Michelom. Neke od tema razgovora više razjedinjuju, nego što usaglašavaju stavove predstavnika naše zemlje.
Iako bi neke od tema razgovora svakako trebale biti reformski napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu ka Evropskoj uniji, gdje će institucije bloka ponuditi našoj zemlji konkretnu pomoć, postoje i teme o kojima bi, kako saznajemo, članovi državnog Predsjedništva mogli ponuditi radikalno drugačija viđenja.
Ukoliko BiH želi postati članica Evropske unije, ona svakako mora uskladiti svoju vanjsku politiku sa onom EU u svim aspektima, što uključuje i sigurnost.
Budući da su institucije EU uvele Rusiji nekoliko paketa sankcija zbog brutalne agresije te države na Ukrajinu, od BiH se očekuje uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji kako bi se zemlja definitivno svrstala na stranu EU, iako je poznato da decenijama na političkoj sceni u našoj zemlji gledamo aktere koji žele održati dobre odnose sa Rusijom mimikrirajući tako rad srbijanskih političara – piše Klix.ba.
Šta će biti stavovi Predsjedništva BiH tokom sastanka u Briselu
Tako će predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja dolazi iz SNSD-a žestoko biti protiv promjene odnosa prema Rusiji jer lider njene stranke i predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik želi da predstavnici tog entiteta prate politiku Republike Srbije koja nije uvela sankcije Rusiji slijedeći narativ “specijalnih i emotivnih veza srpskog naroda sa ruskim”.
Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić s druge strane bi mogli insistirati da se vlastima u Republici Srpskoj koje predvodi SNSD uvede neka vrsta sankcija koje bi služile kao opomena za događaje poput paramilitarnih obilježavanja 9. januara kao Dana RS-a koji je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim i izbisao tu odredbu iz Zakona o praznicima RS-a, samo da bi vlasti manjeg bh. entiteta nastavile ignorirati najviši državni sud.
BiH ne može načiniti niti jedan korak ka Evropskoj uniji dalje od poklonjenog kandidatskog statusa sve dok se ne bude poštovao ustavnopravni sistem države koji bi trebao postati sve usklađeniji sa pravnom stečevinom Evropske unije.
Evropski zvaničnici pokušat će sa članovima Predsjedništva BiH postići dogovor oko suštinskih stvari koje se postavljaju pred BiH u periodu koji je ispred nas, iako nije jasno šta će biti rezultat razgovora koji će se voditi sutra.
Jedna od stavki Briselskog sporazuma koji je potpisao i Dodik uz izdvojeno mišljenje tiče se razvijanja demokratskih institucija te principa i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija, podsjeća na rezoluciju UN-a o agresiji na Ukrajinu te između ostaloga ističe kako se stranke trebaju sudržati retorike koja poziva na podjele i mržnju. U proteklih nekoliko mjeseci svjedoci smo da se ti dijelovi sporazuma u potpunosti ignoriraju.
Podsjetimo i da je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel u BiH boravio u maju 2022. godine. On je tom prilikom govorio i o okončanju nepovjerenja koje vlada među bh. političarima, a što ih sprječava da provedu reforme.
Sličnosti i razlike sastanka u Briselu i Washingtonu
Više su no vidljive sličnosti sastanaka koje su članovi Predsjedništva BiH održali u nedavnoj posjeti Washingtonu sa sastankom koji će sutra biti održan u Briselu.
Tada je Cvijanović u SAD-u kritizirala Bećirovića da spominje Dodika na način da pokušava nametnuti teme na kojima domaćini sastanka uopšte nisu insistirali.
Bećirović je u Washingtonu kazao kako sankcije pojedinim bh. političrima ne bi bili najsretnije rješenje, ali da pojedinci poput Dodika ugožavaju temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sasvim je jasno da se članovi Predsjedništva BiH neće dogovoriti oko svih tema, kao i da će dio razgovora koji će evropski zvaničnici obaviti sa Cvijanović, Bećirovićem i Komšićem ostati neobjavljen, ali je veoma važno da institucije EU zauzmu jasan stav u porukama bh. političarima.
Sankcije Dodiku ili Rusiji svejedno je. Važno je poručiti da građani ove zemlje zaslužuju više od nacionalizmom prožetih politika koje nikada neće napraviti ništa što je istinski važno, kako bi BiH konačno krenula naprijed i u nadnacionalnoj strukturi učestvovala u djelovanju porodice država kojoj pripada.
