Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH, čiji je predlagač Zajednički kolegij oba doma.
Zaključkom je predviđeno da u Interresornu radnu grupu Predstavnički dom i Dom naroda državnog parlamenta imenuju po tri člana i Vijeće ministara BiH tri člana.
Iz Predstavničkog doma to su: Snježana Novaković-Bursać, Alma Čolo i Borjana Krišto, a iz Doma naroda Bariša Čolak, Sredoje Nović i Munib Jusufović.
Definirano je da će Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH po potrebi konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge.
Poslanica SDA Alma Čolo je tokom diskusije kazala da je u ranijim izmjenama izbornog zakonodavstva taj proces vodila interresorna radna grupa koju su činili predstavnici oba doma PSBiH, Vijeća ministara BiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kao tijela koje provodi izbore i najbolje poznaje nedostatke i manjkavosti u provedbi izbora u BiH.
Mišljenja je da CIK treba biti uključen u rad te grupe koja je formirana na inicijativu i na osnovu pisma koje je parlamentu stiglo od OSCE-a, Evropske komisije, Ureda visokog predstavnika i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
– U tom pismu stoji da je potrebno da parlament formira radnu grupu. Pod tim podrazumijevam da članovi CIK-a ne budu konsultirani samo po potrebi, kako je navedeno, nego da budu aktivni učesnici procesa izmjena Izbornog zakona – navela je Čolo.
Predložila je da u njoj, osim tri člana koji dolaze iz tri vladajuće političke partije u BiH, budu predstavnici svih klubova poslanika u Predstavničkom domu, a iz Doma naroda predstavnici klubova naroda te tri člana Vijeća ministara BiH.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović ocijenio je izuzetno pozitivnim da, nakon nekoliko mjeseci netransparentnog vođenja pregovora iza zatvorenih vrata u vezi Izbornog zakona, neko iz vladajućih stranaka kaže da se trebaju uključiti svi jer je to zakon države BiH.
Mišljenja je da se proces izmjena treba voditi transparentno uz punu uključenost predstavnika stranaka opozicije, ali i javnosti.
Poslanik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić predložio je zaključak da se zaduži Kolegij Doma da uputi poziv CIK-u da predloži dva svoja člana za interresornu radnu grupu.
– S obzirom na to da bi zadatak radne grupe trebao biti da pripremi izmjenu izbornog zakonodavstva, te da ga posredstvom ovlaštenog predlagača uputi domovima u parlamentarnu proceduru, učešće članova CIK-a u smatram korisnim, potrebnim i neophodnim – istaknuo je Đonlagić.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović kazao je da je ovo prvi put u posljednjih 15-ak godina, a izborno zakonodavstvo je mijenjano više puta, da u interresornoj radnoj grupi nema predstavnika stranaka opozicije.
Kaže da nije upoznat s motivima predlagača, ali je to nazvao lošom porukom s obzirom na to da se radi o temeljnom i sistemskom zakonu.
Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Snježana Novaković-Bursać kazala je da je 2015. godine formirana interresorna radna grupa u kojoj nije bilo predstavnika CIK-a BiH, čak ni u vrijeme, kako navodi, kada su njeni članovi bili izabrani u potpuno legalnoj i transparentnoj proceduri.
Za nju nije prihvatljiva argumentacija o potrebi učešća članova CIK-a u radnoj grupi, a kada su u pitanju predstavnici stranaka opozicije kaže da SNSD nema ništa protiv toga i da su spremi o tome razgovarati.
Poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić predložio je da u grupu budu imenovani po jedan poslanik ili delegat svake političke stranke ili subjekta koji je zastupljen u Predstavničkom domu i u Domu naroda PSBiH, tri člana iz saziva Vijeća ministara BiH i tri člana CIK-a.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma PBiH Borjana Krišto (HDZ BiH) je kazala da u interresornu radnu grupu, ukoliko se želi nešto napraviti, trebaju biti predlagači i donositelji zakonskih odredbi, a to znači predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.
I ona smatra da je legitimno raspravljati o tome da članovi budu predstavnici i pozicije i opozicije.
– Stava sam da CIK nije tijelo koje bi trebalo učestvovati u promjenama, općenito, Izbornog zakona. Oni su ti koji primjenjuju zakon. Ne želim reći da se to kosi si tim, ali ovom sazivu CIK-a, imenovanom protivno odredbama Izbornog zakona, nije mjesto da radi na izmjenama Izbornog zakona – istaknula je.
Poslanik Demokratske fronte (DF) Zlatan Begić predložio je zaključak kojim bi Predstavnički dom PSBiH zadužio Kolegiji da uputi poziv Vijeću nacionalnih manjina BiH da delegiraju najmanje dva predstavnika koji će biti punopravni članovi radne grupe
Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović osvrnuo se na nekoliko diskusija u kojima je iznesena teza da sadašnji saziv CIK-a nije izabran u skladu sa zakonom.
– Ne mogu vjerovati da neko može iznijeti takvu tezu. Ovaj parlament je u skladu s Poslovnikom o radu izglasao članove CIK-a i zna se koji je pravni lijek za to. To je Sud BiH. Taj saziv CIK-a proveo je općinske izbore i izbore u Mostaru što pokazuje da je potpuno zakonit – naveo je Osmanović.
Predsjedavajući Kluba poslanika HDZ-a Nikola Lovrinović predložio je zaključak da Predstavnički dom danas usvoji ovaj prijedlog sastava interresorne radne grupe, a da se zaduži Zajednički kolegij da razmotri sve prijedloge za proširenje radne grupe i o tome izvijesti oba doma PSBiH.
Nakon što su poslanici okončali raspravu o svim tačkama dnevnog reda današnje sjednice data je pauza poslije koje će uslijediti glasanje o svakoj od njih.