Povodom 30. godišnjice proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, šest američkih senatora je uputilo rezoluciju o podršci demokratske, pluralističke i prosperitetne BiH na usvajanje u američkom Senatu.
U rezoluciji koju potpisuju senatori Jeanne Shaheen, Gary Peters, Roger Wicker, Richard Durbin, Chris Murphy i Ron Johnson, navodi se da je BiH historijski bila pluralističko društvo koje su sačinjavale različite vjerske, kulturološke i etničke grupe.
Senatori su podsjetili na brojne historijske datume i činjenice poput proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine nakon kojeg je uslijedio rat sa preko 100.000 mrtvih i više od 2 miliona raseljenih građana, ključne uloge NATO-a u okončanju rata, potpisivanja Dejtonskog sporazuma te stvaranja Ureda Visokog Predstavnika (OHR), transformacije SFOR-a u Europske mirovne snage EUFOR, Usvajanja odluke Vijeća za implementaciju mira (PIC) o potrebi sprovođenja „5+2“ uslova za zatvaranje OHR-a, kao i presude Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH.
Istakli su poziv NATO-a da se BiH pridruži MAP-u u 2010. godini te prvog NATO reformskog programa iz 2019.
Podsjetili su i da je BiH usvojila strategiju pridruživanja Europskoj uniji u maju 2019. godine, kao i da su SAD i EU podržale teritorijalni integritet i suverenitet države u oktobru 2021.
Na konstataciju da neki BH i strani političari nastavljaju da negiraju srebrenički genocid iz 1995., senatori su podsjetili i na američke sankcije protiv člana predsjedništva BiH Milorada Dodika, te kako je entitet Republika Srpska nastavio sa slavljem neustavnog Dana RS.
Konkretno, napomenuli su kako je Dddik aktivno radio na destabilizaciji države i negiranju genocida, te kako je Narodna skupština Republike Srpske glasala za povlačenje iz državnih institucija na državnom novou:
“Budući da je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, kočio napore za pomirenje negiranjem genocida, upuštao se u proaktivne i destabilizirajuće sigurnosne manevre, prijetio povlačenjem Republike Srpske iz institucija na državnom nivou, uključujući pravosuđe, sigurnosne službe, Upravu za indirektno oporezivanje i oružane snage Bosne i Hercegovine, te pozvivao na raspuštanje OHR-a;
Budući da je 10. decembra 2021. godine parlament Republike Srpske glasao za uskraćivanje ustavne i legitimne vlasti Bosne i Hercegovine u oblastima oporezivanja, pravosuđa, sigurnosti i odbrane;
Budući da je 9. januara 2022. Milorad Dodik predsjedavao obilježavanjem neustavnog praznika, Dana Republike Srpske, koji se poklopio s danom kada su bosanski Srbi proglasili vlastitu državu i započeli četverogodišnji rat i krvoproliće,” navodi se u rezoluciji.
Napomenuli su i kako su svi navedeni događaji doveli do toga da je BH ekonomija opala za 4,3% a nezaposlenost mladih narasla na 33.6%, što je dalje dovelo do emigracije gotovo 400.000 BH građana u posljednjih osam godina.
S tim u vezi, predložili su 14 zaključaka kojima od Senata traže da:
1. čestita Bosni i Hercegovini 30. godišnjicu proglašenja nezavisnosti;
2. potvrdi snažnu i dugogodišnju dvostranačku podršku Bosni i Hercegovini i nastavi vjerovati da su mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini sastavni dio mira i stabilnosti Europe u cjelini;
3. pozove sve strane da podrže duh jedinstva sadržan u Dejtonskom sporazumu i da udvostruče svoje napore za donošenje izbornih i ciljanih ustavnih reformi prije općih izbora 2022. godine u Bosni i Hercegovini;
4. pozove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine da prepoznaju svoju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i da rade zajedno u najboljem interesu svojih birača kao dio suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine unutar njenih međunarodno priznatih granica;
5. podrži vladu Bosne i Hercegovine da nastavi napore za članstvom u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji i pozove Europsku uniju da poveća svoje napore, saradnju i pomoć kako bi brzo unaprijedila proces pristupanja;
6. pozove predsjednika SAD-a da dadne prioritet naporima u borbi protiv političke korupcije, demokratskog nazadovanja, nezaposlenosti i odljeva mozgova u Bosni i Hercegovini, na način da se fokusira na angažman mladih;
7. pohvali stalne napore Ureda visokog predstavnika (OHR) da unaprijedi reforme, potvrdi autoritet OHR-a kako se to navodi u Dejtonskom sporazumu, i pozove članove PIC-a da pruže punu podršku OHR-u i napretku Agende 5+2;
8. pozove predsjednika SAD-a da razvije inkluzivnu i sveobuhvatnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu, u koordinaciji s bosanskohercegovačkim civilnim društvom i Evropskom unijom, te da poveća angažman s manjinskim grupama u nastojanju da se čuje mišljenje različitih profila građana Bosne i Hercegovine, uključujući sve etničke, političke ili vjerske grupe;
9. pozove Ujedinjene narode i njihove države članice da nastave podržavati stabilizacijske snage EUFOR-Althea i preispita trenutne nivoe snaga suočenih s izazovima po integritet Bosne i Hercegovine;
10. potakne SAD da razmotre dodatne korake za podršku sigurnosti i stabilizaciji u Bosni i Hercegovini i da podrže EUFOR;
11. iskaže osudu za pojedince koji aktivno nastoje narušiti sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pozove predsjednika i evropske saveznike Sjedinjenih Država da takve pojedince smatraju odgovornima za svoje postupke, uključujući korištenje sankcija u slučajevima kada je to prikladno;
12. osudi zapaljivu retoriku političara u Bosni i Hercegovini i drugih u regionu koji negiraju težinu ili počinjenje ratnih zločina i genocid u Bosni i Hercegovini;
13. iskaže osudu za političare u Bosni i Hercegovini i regionu koji:
A. ustrajavaju u široko rasprostranjenoj korupciji radi ličnog bogaćenja po cijenu prosperiteta građana Bosne i Hercegovine; i
B. sprečavaju Bosnu i Hercegovinu da usvoji reforme neophodne za osiguranje članstva u Evropskoj uniji i NATO-u;
(14) naglasi da će Vlada SAD-a nastaviti podržavati narod Bosne i Hercegovine u njihovom nastojanju za izgradnjom jedinstvene, pluralističke, prosperitetne i mirne države.
