Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regentovom univerzitetu u Londonu, ocijenio je za N1 kako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, tokom svjedočenja pred britanskim parlamentarcima, izgledao kao čovjek pod velikim pritiskom. “Na neki način nastojao se odbraniti, shvatio je kao da ga napadaju.
Na neka pitanja izbjegao je odgovoriti”, dodao je Anđelić.
Dva dana u britanskom parlamentu spominje se Bosna i Hercegovina. Je li to naznaka nekog većeg britanskog angažmana ovdje?
Mislim da je to redovna procedura u okviru britanskog parlamenta.
Nakon što je počeo rat u Ukrajini pojačan je nadzor nad Zapadnim Balkanom, posebno je Bosna i Hercegovina u fokusu.
Kako tumačite ovu rečenicu da Velika Britanija, SAD, EU i NATO govore o BiH s dva glasa, za razliku od Ukrajine gdje su jednoglasni?
Imamo u Ukrajini na djelu načelnu konfrontaciju Zapada i Rusije i tu je Zapad jednoglasan.
Ono što se dešasvalo devedestih na Balkanu je drugačija stvar, Rusija ovdje nema direktan uticaj. Koristi prvenstveno režim u Beogradu. Koristi i režim u Banjaluci da zabavi Zapad kako bi imala slobodniji prostor u Ukrajini.
Slažete li se da je BiH i dalje nužan visoki predstavnik? Mogu li domaći političari samostalno voditi zemlju bez pomoći izvana?
Ja bih volio da može, ali ne može. Jučer i danas u britanskom parlamentu spominjan je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown zato što je bio vrlo aktivan u intervencijama.
Za njegova mandata bilo je dokaza o napretku BiH. Domaće političke elite nisu sposobne, ili ne želi zbog ličnih interesa, da vode zemlju naprijed. Nažalost, visoki predstavnik je i dalje potreban, ali je pitanje da li je trenutni idealan za BiH.
Da li je idealan?
Moj utisak da je (Christian Schmidt) pod velikim pritiskom. Na neki način nastojao se odbraniti, shvatio je kao da ga napadaju. Na neka pitanja izbjegao je odgovoriti.
Da sam ja bio na nekom panelu i on govorio o svome poslu (na ovaj način) ja mu ne bih dao taj posao.
Najbitnije što je Schmdit rekao da se finansijskim štapom može popraviti situacija, da je RS siromašniji dio BiH.
Postoji mogućnost da EU politikom uslovljavanja može na duge staze disciplinovati rukovodstvo RS-a, konkretno Milorada Dodika.
Također, HDZ je u dva navrata svojim glasovima spriječio usaglašavanje sa EU politikom sankcija prema Rusiji. Sve vladajuće strukture se ponašaju slično kada vide svoj interes.
