Profesor Rusmir Mahmutćehajić je večerašnji gost “Centralnog dnevnika” na Face TV kod Senada Hadžifejzovića.
Na samom početku razgovora, Hadžifejzović je pojasnio ulogu filozofa i akademske zajednice u trenutnoj situaciji u kojoj se bh. društvo nalazi, te je naglasio da osobe poput profesora Mahmutčehajića mediji pozivaju u gostovanja jer su oni značajni autoriteti bh. društva.
U svom izlaganju, Mahmutčehajić je objasnio svoje viđenje trenutne situacije u kojoj se nalazi bh. društvo:
“Postoji dio bosanskog naroda koji ne pristaje na posrbljivanje i nacionaliziranje! Mi oko sebe vidimo ljude koji su ustrašeni! Prepadnuti su! Strah redovito se temelji na neznanju! Ne znamo šta će biti: može li ponovo bitzi bombardovanje Sarajeva, glad, rat…
Pitanje je kako smo došli u ovo stanje! Mi u Bosni imamo dogođeni i presuđeni genocid! Dodik nije samostalan! On je marioneta velikosrpskih i velikohrvatskih ideologa! Ova strategija dogovaranja je stalno takva: podjela BiH kao teritorije koja pripada i jednim i drugim”, naglasio je profesor.
“Imamo drugo vrijeme: postoji bosansko društvo, bosanska historija, bosanska politika. Nemate nijednu ideju kolektivnog pripadanja koja toliko dugo traje, kao bosanska ideja. Zašto ova ideja toliko smeta?
Patrijarh Porfirije je čovjek širokog obrazovanja. Dodik pravi antibosansku političku mantru – političko Sarajevo!
Stanovnici BiH su prepadnuti, ali to se temelji na neznanju. Ne znamo šta će biti, hoće li ponovo biti rata, život bez hrane, vode… Potrebno je pronaći što prije rješenje!, naveo je Mahmutčehajić između ostalog.
Rusmir Mahmutćehajić rođen je 1948. godine u Stocu.
Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu Sveučilišta u Sarajevu.
Bio je podpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je, ne slažući se s preovlađujućom politikom, podnio ostavku. Od 1992. godine predsjednik je Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa Dijalog, urednik časopisa Bosanskohercegovačka elektrotehnika, i Blagaja. 1997. izabran je za prvog predsjednika Međunarodnog foruma Bosna.
