Profesor iz Sarajeva kaže kako nije iznenađen “epilogom” niza sastanaka koje su vodeći bh. političari imali sa višim dužnosnikom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a zaduženog za izbornu reformu u Bosne i Hercegovine Matthewom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.
“Nažalost, produžava se višegodišnja praksa kada su ove teme na stolu. Predstavnicima međunarodne zajednice u opisu posla diplomatije je da sklepaju šta god, bilo kakav sporazum ili u ovom slučaju njegove neke obrise.
Da po povratku u svoje baze mogu reći poslodavcima da su uspješno obavili zadatak. Međutim, veliko je pitanje da li je to u skladu s pravom i njihovim standardima, da li bi tako površno radili u svojoj zemlji”, naglašava Trnka.
“Kontinuitet” su, kako kaže Trnka, pokazala i politička braća po udaru na državu, Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH).
“Dodik i Čović su već dugo u savezu kao dijelovi antidržavnih snaga. No, mora se naglasiti da je Čović mnogo lukaviji, pušta Dodika da istrčava, pa mu se onda priključi”, smatra Trnka.
Ističe kako Dodik uzima iz Ustava BiH samo ono što mu može ići u prilog. “Naravno, u Ustavu BiH piše kako u nadležnosti države nisu pravosuđe, obavještajna služba… No, Dodik, naravno ne slučajno, preskače one članove Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma kojima se precizira da će entiteti odmah nakon kraja rata pokrenuti proceduru o prijenosu nadležnosti na državu.
Također, ima član koji jasno kaže da je predviđeno da se dodatne nadležnosti prenesu na državu. Dejton je dinamičan sporazum, nije fiksiran, predviđeno je da se dorađuje i mijenja u interesu jačanja funkcionalnosti države”, podvlači Trnka.
