Puhalo: “Evo šta u udžbeniku historije za osnovne škole u RS-u piše o padu Srebrenice 1995. godine”

Režim Milorada Dodika u manjem bh. entitetu sistemski i uporno već dugi niz godina negira presude međunarodnih sudova koji su nesumnjivo utvrdili postojanje genocidnog plana i njegovo izvršenje u julu 1995. godine u Srebrenici.

Isto to čini i režim Aleksandra Vučića u Srbiji, što se potvrdilo prije nekoliko dana kada je policija zaštitila mural ratnog zločinca Ratka Mladića i nije dozvolila njegovo uklanjanje.

Podršku za takvo djelovanje i manji bh. entitet i susjedna Srbija imaju od Rusije.

Dokle ide negiranje genocida u Srebrenici, odnosno nastojanje da se zaustavi sjećanje na genocid i “prodiranje” istine o genocidu u kolektivno pamćenje govori primjer udžbenika za historiju za devete razrede osnovnih škola u RS.

Dio sadržaja iz navedenog udžbenika podijelio je na svom Facebook profilu banjalučki psiholog i analitičar Srđan Puhalo.

U ovom udžbeniku odobrenom od nadležnog ministarstva u manjem bh. entitetu, u poglavlju o disoluciji Jugoslavije, govoreći o okončanju rata u BiH samo se konstatuje da je “VRS u julu zauzela Srebrenicu i Žepu”.

https://www.facebook.com/SrkiPuhalo/posts/1570922413258005

Ni pomena na zločine i genocid sa kojim je već dugo upoznat cijeli svijet.

Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. jula 1995. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu je ubijeno 8372 bošnjačka muškarca i dječaka s područja enklave Srebrenice, a ubili su ih vojnici Vojske RS i specijalne srpske vojne postrojbe Škorpioni.

Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage 11. jula 1995. godine.

Prema standardnim podatcima, srpske snage ubile su između 7000 i 8000 nenaoružanih bošnjačkih muškaraca u dobi od 13 do 77 godina. Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, koji je osuđen u novembru 1996. na pet godina zatvora.

Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegovog iskaza iz avgusta 2001. osuđen je general Radislav Krstić.

Pad bošnjačke enklave Žepe, koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenom zonom, dogodio se 25. jula 1995. godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i Armije RBiH poginulo je oko 70 ljudi.

Ranjeni civili evakuirani su u Sarajevo i Kladanj, a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe.
Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH Avdo Palić kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona 27. jula 1995. u kampu UNPROFOR-a, te je kasnije ubijen.

Nakon pada Srebrenice i Žepe, NATO je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnjom sile kako bi spriječili napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u Goraždu.