„Vjerujem da konačno geopolitičke globalne okolnosti idu u prilog Bosni i Hercegovini. Vidimo kako je reagirala Evropa na način da je konačno zauzela jedan ritam i dinamiku da osigura taj prostor evropske slobode i sigurnosti u koji u konačnici spada i Bosna i Hercegovina“, govori u intervjuu „Jedan“ BHRT-a član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Martin Raguž.
Raguž kaže kako je sličnu procjenu dao i prije nekoliko mjeseci. Tvrdi da je tada teško ko mogao ukalkulirati sadašnji razvoj događaja, posebno žestinu događaja u Ukrajini, ali sve je to ubrzalo stvari, i to na dva načina.
“Prepoznavanjem mogućih sigurnosnih izazova kroz slanje dodatnog kontigenta vojnika EUFOR-a, a i kroz poziv da se ubrza prijem zemalja u Evropsku uniju što je po meni najindikativnija stvar i vjerujem da će ta geostrateška svijest unutar Evrope prevladati i omogućiti, bez obzira na sve ove izazove, da se taj prijem BiH na neki način kvalitativno ubrza“, govori Martin Raguž.
Martin Raguž ne želi konstatirati, poput hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, da su Hrvati u Bosni i Hercegovini ugnjetavani i takvu ocjenu pripisuje Milanovićevom “vrlo često osebujnim, egzotičanim izričajima”, ne samo kada su u pitanju odnosi u Bosni i Hercegovini, nego globalno.
“Ako gledamo ono što je dogovoreno u Dejtonu, da je ovo država tri konstitutivna naroda u Preambuli i svih ostalih građana, organizirana kroz dva entiteta i kad vidimo ustavno pravnu poziciju konstitutivnih naroda unutar entiteta i na razini Bosne i Hercegovine, vidimo objektivno argumentirano da, ako sagledamo prvo poziciju u entitetima, ni u jednoj vladi Hrvati ne mogu samostalno uticati ni na jednu odluku.
U RS to Srbi mogu apsolutno većinski, u Vladi Federacije Bošnjaci.
Ako vidimo način odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini, u Zastupničkom domu, Domu naroda, Hrvati ni na jednu odluku ne mogu samostalno utjecati, tako da ta pozicija je objektivno na neki način derogirana“, tvrdi Raguž.
Ispunjavanje evropskih kriterija kroz europeizaciju Dejtona
Pitanje odnosa Bošnjaka i Hrvata član HDZ-a 1990 Martin Raguž vidi kao jedno od centralnih pitanja za mogući pozitivan rasplet situacije u Bosni i Hercegovini. Ističe kako je zajednički je interes političkih predstavnika bošnjačkog, ali i hrvatskog naroda, stabilna, multietnička, pluralna, demokratska Bosna i Hercegovina, integrirana u Evropsku uniju i NATO.
“Unutar toga treba voditi reforme koje će omogućavati ispunjenje evropskih kriterija kroz europeizaciju Dejtona. U tijelo Dejtona koje je takvo, nesavršeno, nedovoljno funkcionalno po općoj ocjeni, treba unositi evropske kriterije i vrijednosti.
I tu treba dovesti do toga da nema nitko, ni Hrvati ni Bošnjaci, ekskluzivno pravo da tumače koje su to vrijednosti i tu se krije formula rješenja.
Po meni je formula da se standardiziraju nacionalna prava i izbalansiraju sa individualnim građanskim pravima. Da klatno ne ode radikalno ni na jednu, ni na drugu stranu, nego upravo taj srednji, evropski put, pluralni, inkluzivni, koji će onda ostaviti iza nas ove prijepore i omogućiti da se oslobodi energija u korist čitave zemlje”, tvrdi Martin Raguž.
Kao jedno od rješenja za izlaz iz krize Raguž vidi elektorski model glasanja, koji, kako kaže, “ne izaziva nikakvu dodatnu podjelu, kako žele neki predstaviti, nego unutar ovakve strukture Federacije omogućava da se zadovolji legitimni hrvatski zahtjev da većinski utječu na izbor legitimnih predstavnika u institucije gdje se štiti vitalni nacionalni interes”.
“Vjerujem da ovaj odnos snaga trenutno u Evropi u svijetu ide u prilog budućnosti Bosne i Hercegovine kao multietničke države, gdje se više nikad neće dovoditi u pitanje niti identitetska niti građanska niti individualna prava i gdje će se, na neki način, okrenuti jedna nova stranica poštivanja evropskih vrijednosti i vjerujem dakle da je to sad momenat”, optimističan je u intervjuu “Jedan” član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Martin Raguž.
Raguž nije dao konkretan odgovor na pitanje da li je za učešće na izborima stranaka sa hrvatskim predznakom ukoliko ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona, ali napominje da dok god postoji ijedna sekunda mogućnosti da dođe do dogovora o ovom pitanju, treba toj mogućnosti dati šansu.
