Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini poručio je iz Ratne džamije na Igmanu da je Bedr paradigma borbe za slobodu. Bolju i sretniju budućnost u našoj Bosni i Hercegovini. Kazao je kako je neophodno biti ustrajan u borbi i dosljedan u slijeđenju cilja slobodne i prosperitetne države.
U džamiji na Igmanu je nakon akšam namaza proučena “Bedrija”. Održan je posebni program kao centralni događaj Islamske zajednice. Povodom obilježavanja Lejletul-Bedra.
Govoreći o Bedru, reis Kavazović je kazao kako je to događaj koji daje lekcije svakom muslimanu i muslimanki. Te kako pobjeda na Bedru sadrži i mnogo važnih poruka.
Reis Kavazović: Cilj je dostižan
“Za zajednicu koja vjeruje i bori se brojke nisu presudne. Za zajednicu koja uloži trud i osloni se na dragog Boga pobjeda je dostižna. Zajednica koja ispred sebe ima cilj i koja je spremna na žrtvu, on joj je dostižan. Vođa koji ne podcjenuje članove svoje zajednice. Koji se s njima savjetuje… Vodi zajednicu pravim putem do pobjede. S Bedra su se muslimani vratili jači. No što su otišli na njega”, poručio je Kavazović.
Dodao je kako snaga muslimana tada nije bila u njihovoj vojnoj moći. Već u moralnoj sili, koju je i poslanik Muhammed definirao riječima:
“Vratili smo se iz male bitke u veliku. To je bitka s nama samima. S našim slabostima.”
Reis Kavazović dalje navodi kako je svaka zajednica ljudi koja vjeruje i bori se. Koja je spremna suočiti s sobom. Sa svojim slabostima – sposobna je da raste i razvija se.
“Mi bosanski muslimani imali smo naš Bedr mnogo puta u povijesti. Sve su to bile male bitke koje su završene. Najveću stalno vodimo. U njoj smo svaki dan i svaku noć. To je bitka s našim slabostima. Kojih ima kao korova u vrtu. Kod svakog od nas i u našem narodu”, poručio je Kavazović.
Bitka s našim porocima i grijesima
Podsjetio je i na riječi halife hazreti Omera. On je kazao:
“Ne bojim se velikog broja neprijatelja koji je pred nama. Strah me velikog broja grijeha i poroka koji su u nama.”
Kavazović je svoje obraćanje završio riječima:
“Pobjede u borbi u s našim dušmanima ne može biti ukoliko ne dobijemo bitku s našim porocima i grijesima. Mržnjom i prevarama. Lažima i podmetanjima. Pljačkama javnih dobara i zakidanja prava ljudi. Za muslimana borba sa svojim slabostima nikada ne prestaje. Bedr je paradigma borbe za slobodu. Bolju i sretniju budućnost u našoj BiH. Zato se borimo i budimo ustrajni u toj borbi. Neka nas ne obuzimaju malodušnost i beznađe. Budimo odlučni i dosljedni u slijeđenju našeg cilja. Slobodna i prosperitetna naša domovina, Bosna i Hercegovina.”
Učenje “Bedrije” je jedan od značajnijih načina čuvanja sjećanja na Bedr u vjerskoj praksi muslimana Bosne i Hercegovine. “Bedrija” je arapski tekst u prozi u obliku dove. U njemu se po arapskoj abecedi spominju imena svih 313 učesnika u bitki na Bedru.
Učenje Bedrije stoljećima u Bosni i Hercegovini bio je znak sjećanja na šehide Bedra. Ali i crpljenje duhovne snage iz ovog događaja za prevazilaženje problema sa kojima su se muslimani u vrijeme različitih državnih stega i kušnji susretali. Bedrija se učila i u drugim dijelovima muslimanskog svijeta. Na prostorima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se učila u porodičnom krugu Merhemići, Mujezinovići i drugi. Zatim u Tabačkom mesdžidu i tekiji „Nadmlini“ u Sarajevu, a ovim programima je prisustvovao i reisu-l-ulema.
Tradicija Bedrije dolazi sa čvrstom vezom šehida Bedra i šehida Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.
