Američko povlačenje iz Afganistana i dramatične slike koje danima gledamo iz te zemlje ima utjecaja i na regiju Zapadnog Balkana.
Ako ništa, a onda u percepciji međunarodnih aktera “na velikoj šahovskoj ploči” relevantnih za naše područje.
Na to u razgovoru za Radiosarajevo.ba ukazuje i najpoznatija aktivistica za ljudska prava u Srbiji, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Sonja Biserko, koja tvrdi da događaje u Afganistanu prate i u Srbiji.
“U pogledu ovih događaja s Afganistanom, u Beogradu su stekli utisak da Amerika i dalje pada, njezin ugled i utjecaj. Oni daju nekakve izjave koje samo govore o tome da oni čekaju nekakav trenutak da bi završili svoju priču…”, kazala je Biserko.
Nisu odustali od ciljeva
Jer, prema njezinim riječima, Beograd još uvijek “nije odustao od svojih aspiracija u BiH, a ni u Crnoj Gori”.
“Oni nisu odustali od svojih ideja. Ono što se dešava na toj sceni jeste samo promjena nekih imena. Što se tiče nekih strateških ciljeva, nije se još uvijek ni od čega odustalo. Bitno je kako će se ponašati Zapad u narednom periodu, s obzirom na obećanja i izjave koje su iznosili posljednjih mjeseci”, dodala je Biserko u razgovoru za Radiosarajevo.ba.
Komentirajući “komešanje na sceni srpskog sveta”, Biserko je kazala da je to rezultat raznih pritisaka i raznih događaja u samom regionu.
“Mora se imati u vidu taj međunarodni kontekst koji se dnevno mijenja i u skladu sa tim oni se pozicioniraju, misleći da dolazi vrijeme kada će moći da realizuju svoje aspiracije. U tom smislu položaj Milorada Dodika nije jedina stvar koja će pomoći u smislu konstruktivnijeg stava prema BiH. Imate tog gradonačelnika, mladog Draška Stanivkovića koji daje izjave koje su apsolutno na istoj liniji. O tome da Crnogorci nisu nacija, da su isto što su Vojvođani. Nastavlja se obesmišljavanje svega što je Crna Gora do sada napravila kao iskorak u odnos na EU”, istakla je Biserko.
Smatra da su “u Crnoj Gori su vrlo agresivni i najavljuju razne događaje koji će sigurno dovesti do trubunelncija” u toj zemlji.
“Kao što je ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinju što se do sada nikada nije dešavalo. Očekuju se reakcije onih koji se protive tome. Očito žive u uvjerenju da je dalje moguće ide dalje sa tim scenarijem”, istakla je naša sagovornica.
Biserko je nedavno izjavila da je Vučić izgubio podršku Zapada te da sada pokušava da pričom o “Otvorenom Balkanu” i saradnji sa državama regiona da popravi situaciju i “skloni se od priče o povezanosti države i kriminala pred međunarodnom zajednicom”.
Šta je “Otvoreni Balkan”?
Govoreći o “Otvorenom Balkanu” Biserko kaže:
“I Amerika i EU ohrabrajuju regionalnu saradnju. Ta saradnja je uvijek bila cilj EU kroz razne inicijative. Posebno Berlinski proces, koji nije dao velike rezultate, ali obuhvata sve te ciljeve koji ovi sada nagovještavaju “Otvorenim Balkanom”. Zapravo, “Otvoreni Balkan” je reciklaža jedne ideje koja u suštini ima podršku, ali ne na ovakav način. Nije bilo konsultacija ni sa EU ni sa Berlinom. Na koncu ta inicijativa nije razrađena u detalje, tako da ne znamo šta ona zapravo sadrži. Čini se da je to pokušaj Beograda da se pokaže konstruktivnim i da izbalansira taj nekakav odnos u odnosu na Zapad, obzirom na sve negativne ocjene koje Beograd dobija u posljednje vrijeme s obzirom na silne afere. Pokušavaju, dakle, da prikriju ta negativna kretanja unutar same zemlje”, analizira Biserko.
Komentirajući činjenicu da “Otvoreni Balkan” nema podršku na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, Biserko je istakla kako je to tako jer te zemlje “nemaju povjerenje na inicijative iz Beograda
“Jer nisu iskrene i uvijek s nekako motivisane nekakvim drugim ciljevima i strategijama. Čini mi se da ta inicijativa neće zaživjeti, nego će biti jedan pokušaj da se nečin cirkuluše ljetnim mjesecima dok se na jesen ne iskristališe zapadna politika u odnosu na Zapadni Balkan”, zaključila je Biserko.
