Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu direktno i bez pardona: “Hrvatska podržava sve što dolazi od Čovića i HDZ-a i to je pogubno”

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu u emisiji Otvoreni studio, urednice Jasenke Tica Isović na Federalnom radiju kazao je kako nas ne očekuje mirno more u BiH te da je sudbina pregovora o Izbornom zakonu neizvjesna.

Turčalo je govoreći o odnosima BiH i RH naglasio da se ništa značajnije tu nije promijenilo nakon posjete Andreja Plenkovića te istakao da Hrvatska mora prekinuti praksu pregovora sa predstavnicima naroda. Adresa su državne institucije i njihovi izabrani predstavnici- precizirao je dekan sarajevskog FPN-a.

Teško je reći šta će se dalje dešavati sa Izbornim zakonom-kazao je Turčalo, referirajući se odgađanje nastavaka pregovora o izbornoj reformi.

„Volio bih da je situacija u kojoj su Eichorst i Palmer odgodili svoj dolazak situacija u kojoj su oni zapravo shvatili da su u posljednjih nekoliko sedmica u potpunosti pogrešno postavljali prioritete u smislu da su u vrijeme dok smo imali ozbiljnu političku, a nakon zaključaka NSRS koji su udar na ustavni poredak BiH, i ozbiljnu sigurnosnu krizu trebali prvenstveno rješavati upravo to, sigurnosno pitanje, a ne baviti se Izbornim zakonom.“

Govoreći o ulozi Hrvatske u procesu pregovora i smetanjama koje su određeni stavovi stvorili između dvije zemlje, Turčalo je kazao da i nakon posjete Plenkovića teško možemo reći da se situacija u odnosima dvije države promijenila.

„Mislim da je premijer Plenković prevashodno došao u posjetu BiH kako bi ponovo vratio na teren Izborni zakon, a ne ispravka negiranja genocida u Srebrenici koje čini Milanović i time nanosi štetu Hrvatskoj na međunarodnom planu, jer on nastupa iz jedne radikalno desničarske pozicije i tu imamo realno jednu vrstu ideološkog problema kad je riječ o Milanoviću. Posebno su sporne njegove poruke Bošnjacima, koje idu u smjeru da je riječ o inferiornim bićima i državi. Plenković je zapravo pokušao da to primiri.

No, vratimo li se na teren Izbornog zakona tu se stvari ne razlikuju previše budući da Hrvatska zapravo ne vodi koherentnu državnu politiku prema BiH, već politku stranke HDZ-a i njene stranke kćerke u BiH, HDZ-a BiH koja izvrsno koristi platformu na kojoj Dodik pokreće antiustavne i secesionističke ideje i poteze kako bi višestruko vršili pritisak na širu probosansku političku platformu. Tako ih se želi kroz te dvije vrste pritisaka natjerati da pristanu na jednu vrsti Izbornog zakona koja je problematična, jer pokušava promovirati čisto etničke predstavnike, a paralelno s tim tvrde da zastupaju građanske interese ili interese svih nas.“

Izbornim zakonom kojeg predlaže HDZ BiH, a Hrvatska svesrdno gura i lobira za njega, BiH bi izbrisala svaku mogućnost implementacije presuda Suda za ljudska prava, jer bi novi Izborni zakon po tome receptu potpuno obesmislio bilo kakvu ideju predstavljanja građana u cjelini- ocijenio je dekan sarajevskog FPN-a.

„Iz Hrvatske također imamo taj jedan pokušaj, pogotovo na predsjedničkim nivoima da se sa BiH razgovara na nivou odnosa naroda, a ne odnosa između država. I to je posebno pogubno kada predstavnici bošnjačkih politika pristaju na to, jer onda oni reduciraju državu BiH na skup tri etnije, što BiH nije. Druga stvar koja je sporna jeste da sve metodologije koje predlaže HDZ BiH Hrvatska podržava. Grlić Radman je čak jednom kazao da će on podnijeti ostavku ako se ne usvoje Izborni zakon BiH. To je vrlo neobično. Blago rečeno.

Ta zainteresiranost Hrvatske za naša izborna rješenja je simptomatična, pri tome u tim prijedlozima nigdje ne vidimo mehanizme deblokade. HDZ želi obezbijediti mehanizam popunjavanja Doma naroda na način da je najveći broj hrvatskih delegata sa područja sa hrvatskom većinom, a pri tome još hoće i da se nadležnosti Doma naroda ne reduciraju nego da se Dom naroda i dalje bavi širim pitanjima. To je neprihvatljivo. “

Ja sam uvjeren da Hrvatska zna šta podržava, vidi se to po lobiranju u EU institucijama. Eichorst je nama ovdje došla sa prijedlozima koji su identični prijedlozima HNS-a- kazao je Turčalo.

„Iz jedne realne političke perspektive jasno je zašto Hrvatska podržava Čovićev prijedlog. To bi joj zapravo omogućilo da ima neku vrstu poluge moći u BiH. Izbor Željka Komšića je s jedne strane predstavljao udar na ego Dragana Čovića, a onda je sve to interpretirano kao udar na kolektivizam hrvatskog naroda, kao što se uostalom sve kod nas prebacuje na teren ugroženosti kolektiviteta naroda.“

Ukoliko bi se u BiH izborna pravila svela na to da svaka etnička zajednica bira svoju elitu ona bismo mi zapravo imali situaciju da oni isključivo mogu u svom javnom nastupu govoriti u ime svoje etničke zajednice što bi u suštini značilo da se BiH nikad ne bi mogla konstituirati kao država niti samim time mogla kreirati vlastitu vanjsku politiku.

„Ovdje se ne treba smetnuti sa uma jednu stvar. Onog trenutka kad je potpisan Dejtonski mirovni sporazum ono što se dešavalo na bojištu preneseno je u političku arenu i ti ciljevi se vrlo sistemski, dugoročno i strategijski pokušavaju realizirati i to je u suštini ono što proizvodi ovu vrstu nepovjerenja, a ne pravo građana da biraju koga žele. Nije problem da postoje mehanizmi zaštite nacionalnih interesa, ali to se rješava na poseban način kroz Domove naroda.“

Predsjedništvno nema nadležnosti da štiti prava etničkih zajednica i nema potrebe osiguravati bilo kakvu legitimnost u tom smislu. Ovdje se zapravo pokušava, zapravo ono što se krije iza prijedloga HNS-a, napraviti jedno zaokruživanje etnoteritorijalne podjele BiH kroz tzv. plutajuću izbornu jedinicu koja bi trajala jedan dan, ali bi ostavila trajne posljedice u BiH.

To je nepovjerenje da će ta privremena jedinica vremenom prerasti u neki novi entitet ili treći entitet. Pitanje Izbornog zakona uzrokavat će probleme između BiH i Hrvatske sve dok Hrvatska ne prizna da prvenstveno treba implementirati presude međunarodnih sudova i dok ne definiraju stav prema BiH- zaključio je Turčalo.