Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler kazao je, na kraju svog petogodišnjeg mandata, da najvećim neuspjehom smatra to što tokom tog razdoblja nije bilo dogovora o izbornoj reformi u toj zemlji. Sattler s dužnosti odlazi potkraj ovog mjeseca i u intervjuu za banjalučke “Nezavisne novine” objavljenom danas kazao je kako je i osobno potrošio puno energije i vremena ne bi li se došlo do dogovora no rezultat je izostao.
“Ne zaboravite da izborno zakonodavstvo BiH nije usklađeno s Europskom poveljom o ljudskim pravima. A to nije mala stvar, postoje presude koje se moraju provesti. Bili smo blizu rješenja, ali nije bilo dovoljno političke hrabrosti i mudrosti za posljednji korak. Volio bih da sam to mogao završiti”, kazao je Sattler.
Zašto nema dogovora?
Delegacija EU-a u BiH u suradnji s američkom administracijom bila je izravno uključena u pokušaje da se među političkim strankama u BiH postigne dogovor o tome kako provesti presude Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana te zemlje u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
Dogovora o tome do sada nije bilo jer je HDZ BiH inzistirao da u tom paketu bude riješeno i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata no sva ponuđena rješenja odbila je bošnjačka strana uz obrazloženje kako se njima samo uvode novi oblici diskriminacije.
Naredna bi godina mogla biti ključna za nove pokušaje dogovora jer će se novi opći izbori u BiH održati 2026. godine, a prije toga se očekuje rješavanje problema nastalog izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata glasovima Bošnjaka.
Sattler kaže kako drugim najvećim propustom u svom mandatu smatra to što u BiH nije došlo do stvarnog pomirenja odnosno priznavanja patnji svih žrtva rata od 1992. do 1995. godine.
“Doista sam se nadao da možemo postići više”, kazao je.
“Često sam frustriran ponašanjem političara u BiH”
Istaknuo je i kako je često frustriran ponašanjem političara u BiH ali i ustrojem te zemlje koji pruža beskrajne mogućnosti za blokade.
Zaključuje kako je u takvim okolnostima napredak moguć jedino bude li se razvijala kultura kompromisa što je posebice važno u procesu približavanje članstvu u Europskoj uniji.
Uvjeren je da će nova Europska komisija nastaviti snažno raditi na procesu proširenja u narednih pet godina.
