Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković odala je počast žrtvama zločina u selu Ahmići, kod Viteza, 16. aprila 1993. godine, prenosi Anadolija.
– Na današnji dan prije 29 godina zločinci iz jedinica Hrvatskog vijeća odbrane počinili su jedan od najstrašnijim zločina protiv čovječnosti ubivši 116 Bošnjaka u selu Ahmići. Zločin je počinjen na posebno svirep način, žrtve su spaljene, a među ubijenim su cijele porodice. Sva tijela ubijenih još uvijek nisu pronađena- navodi se u izjavi Turković.
Ministrica vanjskih poslova BiH prisjetila se i britanskog oficira iz sastava UNPROFOR-a pukovnika Boba Stewarta koji je među prvima s timom stigao na mjesto zločina.
– Na ovaj dan želim spomenuti i britanskog oficira iz sastava UNPROFOR pukovnika Boba Stewarta koji je među prvima stigao na mjesto ovog zločina. Doprinos pukovnika je bio ključan da se otkrije i sačuva strašna istina o ovom zločinu, za koji je i Haški tribunal osudio dio odgovornih. Pukovnik je i danas jedan od velikih prijatelja BiH i kao član britanskog parlamenta zagovara interese BiH i njenih građana – izjavila je Turković.
Položili cvijeće i odali poštovanje žrtvama
Danas je obilježena 29. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza, sa koje je poručeno kako se neće odustati od traganja za pravdom i istinom, kao i za nestalima.
U sklopu obilježavanja 29. godišnjice masakra proučen je Jasin-i-šerif na Centralnom šehidskom mezarju u Vitezu i održana komemoracija u Ahmićima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i brojne druge delegacije nekoliko nivoa vlasti položili su cvijeće i odali poštovanje žrtvama masakra u Ahmićima.
U Ahmićima je otkrivena i spomen-ploča Dobrili Kalabi, koja je ubijena 5. jula 1993. godine snajperom u Vitezu, na radnom zadatku za britanske snage UNPROFOR-a suprotstavljajući se počiniocima i osuđujući zločine počinjene u Ahmićima 16. aprila 1993. godine.
O njenoj hrabrosti govorio je Bob Stjuart, član Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, pukovnik u penziji i bivši komandant britanskih snaga UNPROFOR-a na ovom području.
Stewart je kazao kako je danas u Ahmiće došao sa svojim oficirima koji su s njim tu bili i prije 29 godina.
– Nema nijedne osobe koja nije duboko osjetila ono što su otkrili i naši ovdje. Želim reći svima da mi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaista razmišljamo i stalo nam je do onoga što se desilo u BiH – rekao je Stewart.
Znak za napad
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) “Džokeri” i “Maturice” izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.
Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.
Traga se za posmrtnim ostacima još 15 žrtava, a ove godine, 7. maja, devet šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu.
S komemoracije u Ahmićima upućen je apel za pomoć u potrazi za nestalima i zadovoljavanje pravde. Istaknuto je kako se, tražeći istina, gradi suživot.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.
Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.