“BiH će prvi put imati priliku da aplicira za ovu treću generaciju IPA 3 fonda koji iznosi 14,2 milijarde eura”, istakao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović gostujući u Dnevniku D na Federalnoj televiziji.
“Ovo je okvirni sporazum. Biće potrebno zaključiti za svaku oblast posebne sporazume. Oni se odnose na podršku državama aspiranticama i onim koje su kandidati za članstvo u EU, za pomoć njihovim institucijama u oblastima vladavine prava, funkcioniranja institucija, zaštite ljudskih prava, dobre uprave.
Dakle, radi se o jednom vrlo važnom projektu koji iznosi 14,2 milijarde eura za sve države i koliko će BiH iz toga povući sredstava zavisi od konkretnih projekata i inicijative koja će dolaziti sa naše strane. Prije nekoliko dana sam dobio pismo iz Delegacije Evropske komisije vezano za taj sporazum i odmah nakon što je to stiglo ja sam to smatrao hitnim poslom, zakazao sam vanrednu sjednicu Predsjedništva koja je danas održana i Predsjedništvo BiH je uradilo svoj dio posla. Cilj je da se do godišnjih odmora ovo odobri i u Parlamentu BiH.”
O današnjem zasjedanju kaže da je bila jedna specifična situacija.
“Obavili smo sjednicu telefonski, kao i mnogo puta do sada, uz pisane saglasnosti vezano za ovaj dokument. Inače, danas su opravdano odsutni bili oba druga dva člana Predsjedništva. Dodik inače dolazi na sjednice redovno, zauzima i prezentira stavove koji su nakaradni doduše, ali to radi na jedan način koji me remeti red u radu Predsjedništva.”
Navodi da se u Briselu desio jedan uobičajeni sastanak.
“Što se gospodina Izetbegovića sastanak je održan sa predsjednikom stranke i članom Kolegija Doma naroda PSBiH. Dakle predsjednikom stranke koja ima zastupnike u Predstavničkom domu, delegate u Domu naroda i čovjeku koji je jedan od trojice ključnih ljudiu državnom Domu naroda. Ne postoje vođe naroda u BiH.
I gospodin Izetbegović cijelo vrijeme upozorava javnost i one koji pokušavaju iz svega toga da izvuku neke jeftine, populističke, političke poene kao gospodin Bećirović. Dakle gospodin Izetbegović je rekao da to ne može biti sastanak njih trojice sa Varhelyjem.
Može biti sastanak njega kao predsjednika SDA i člana Kolegija Doma naroda sa Varhelyjemi na tome se sve i završilo. I tako je i bilo. Otišao je, razgovarao je jedan na jedan i rekao šta je rekao nakon tog sastanka. Čuli smo kakve su poruke. Ja mislim da treba uvijek da razgovaramo i naravno treba izbjegavati te zamke koje se u datom trenutku mogu učiniti kao zamke. Što se tiče gposdina Izetbegovića ja sam sasvim siguran, jer znam, razgovarao sam sa čovjekom, stvari stoje ovako.”
Nema potrebe za blokadama
Džaferović kaže da je princip da se o Izbornom zakonu razgovara nakon izbora dogovoreno u izjavi od 12. juna.
“Tu izjavu su prihvatili svi koji su bili prisutni na sastanku. Tamo stoji da će se o ograničenim ustavnm reformama koje su neophodno potrebne za izmjene Izbornog zakona, a opet izmjene se odnose na implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, raspravljati najkasnije u roku od šest mjeseci od dana uspostave vlasti na svim nivoima u BiH nakon izbora.”
Naglašava da blokade ne očekuje.
“Nema potrebe za blokadama. BiH ima sve moguće mehanizme i da održi izbore. Imamo riješena sva pitanja. Druga je stvar je li neko zadovoljan tim ili nije. Zakon je zakon. Ovdje se govori sada o Domu naroda FBiH, da li postoje odgovarajuće odluke pošto je Ustavni sud jednu rečenicu Izbronog zakona izbrisao, ona nije dopunjena itd. Postoji Ustav Federacije koji se ne može zaobići.”
Navodi da je SDA ozbiljna politička stranka i da vrlo ozbiljno prate događaje.
“Iznosimo ideje, prijedloge i borimo se za stabilnu i prosperitetnu BiH. Svi njeni kadrovi, na svim nivoima. Pratili smo mi šta se dešava od samog početka, od samog tog jednog nasilnog udara Dodika i njegove svite na ustavni poredak BiH. Brižljivo analizirali svaki dokument i na vrijeme reagirali.
Dakle, SDA je jedna vrlo ozbiljna, odgovorna politička stranka. Pokušavamo da državu unaprijedimo, da ide naprijed i bez ikakve rezerve i bez ikakvog ostatka se borimo za poziciju koju trenutno ima BiH. Nećemo dozvoliti nikada da BiH ode nazad. BiH može otići samo naprijed. Građanima je odveć previše smutnje u političkom životu BiH i ja pozivam sve da govore samo istinu.”
Kada je riječ o Rezoluciji Evropkog parlamenta o BiH Džaferović kaže: “Vrlo važna stvar i vrlo velika pobjeda opet ove politike kojoj i ja pripadam, pa između ostalog i onoga što sam ja radio kao član Predsjedništva BiH. Ništa to nije došlo slučajno. Otkako je krenula ova kriza u BiH, a krenula je sinhronizirano.
S jedne strane ste imali poziv i zahtjev za secesijom, pa onda udar na institucije BiH, a sa druge strane ste imali zahtjev uz tzv. legitimno etničko predstavljanje. Sve je to bio udar na BiH. Ja sam u novembru prošle godine otišao u Brisel i razgovarao sa zastupnicima svih političkih grupacija jedan na jedan.
A nakon toga još sedam puta do danas otišao u Brisel, mnogo delegacija primio ovdje iz State departmenta, iz Washingtona i iz Brisela, razgovarao na ovu temu i ništa slučajno ne dolazi. Ljudima u EU treba prezentirati istinu o stanju u BiH. Ništa nam drugo ne treba, samo istina.”
Ujedinjeno Kraljevstvo je najotvoreniji i najagilniji partner i prijatelj BiH
Pojašnjava da sve što usvoji državni Parlament i sve što je na evropskom putu ne zadire u nadležnosti entiteta.
“Ako želimo da budemo članovi EU očigledno je da ćemo morati ispuniti evropske standarde. Neće EU ispunjavati naše standarde. Da smo usvojili ova tri zakona u državnom Domu naroda vjerovatno bi danas BiH bila sa kandidatskim statusom. Ja sam to vidio i 23. juna na sjednici Evropskog vijeća. Bez obzira na Izborni zakon i izbornu reformu.”
Džaferović navodi da je Ujedinjeno Kraljevstvo najotvoreniji i najagilniji partner i prijatelj BiH.
“Njihove su izjave i poruke potpuno jasne, nema nikakve dvosmislenosti u tome. Oni žele funkcionalnu, stabilnu BiH. Ne žele nered u BiH i na Zapadnom Balkanu i u tom smislu su spremni da urade sve što je do njih i ja sam im zahvalan na tome.
Gospodin Komšić i ja odlazimo 12. tamo prije svega zbog sjećanja na genocid u Srebrenici koje se svake godine institucionalno, državno organizira od strane Velike Britanije. To će biti jedna vrlo važna i značajna posjeta.”
Ističe da svako ko ne poštuje odluku Ustavnog suda čini krivično djelo.
“Svaki službenik koji sutra bude primjenjivao taj osporeni entitetski zakon o lijekovima podliježe toj odgovornosti. Ja mislim da će ljudi hsvatiti da je to ozbiljan problem i za njih. Tako da očekujem da se to u potpunosti sprovede. To je jedan aspekt. Drugi aspekt je zdravlje stanovništva.
Tim entitetskim zakonom je ugroženo zdravlje stanovnika entiteta Republika Srpska. I da nije bilo ove apelacije i da je ostalo ovako državni zakon i dalje važi. To je sukob dva zakona. Državni zakon se mora primjenjivati. Tamo neće moći doći lijekovi koji treba da budu kako treba akreditirani, na zakonit način. Ljekari neće moći davati recepte za lijekove.
To je jedan konglomerat nezakonitih radnji i problema koji iz toga mogu da proizađu za one koji ne budu poštovali odluku Ustavnog suda BiH. To je jedna avantura u koju je ušla vlast RS-a, jedan potpuno nepromišljen potez koji je na štetu i građana entiteta za koje tvrde da ih predstavljaju.”
Memorijalni centar u Potočarima je za nas sveto mjesto
Kaže da je, u svoj tuzi zbog genocida u Srebrenici, sretan što vidi jednu uznapredovalu organizaciju komemoracija od strane Organizacionog odbora.
“Na tome im se zaista zahvaljujem. Vidim da je Uprava Memorijalnog centra sam Memorijalni centar postavila ili postavlja na ono mjesto i ulogu koja mu pripada. To mjesto je za nas sveto mjesto. To mjesto treba da bude tako uređeno da bude na neki način prilično svoj toj boli i svoj toj nesreći koja se doživjela kada su žrtve u pitanju.
Čuo sam neke zabrinjavajuće vijesti kada je u pitanju odnos policije RS-a prema ljudima iz Memorijalnog centra i inače generalno prema povratnicima. Pozivam policiju RS-a da se kani toga posla, da poštuje zakon i da se ne šikaniraju niti povratnici niti ljudi koji rade u Memorijalnom centru. Pozvao sam i međunarodne organizacije i državne agencije da se uključe u to.”
Smatra da je u znatnoj mjeri suzbijeno negiranje genocida u javnom prostoru u BiH.
“Inzkov zakon je značajno smanjio negiranje genocida i svih zločina koji su utvrđeni pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova. To znači da je zakon počeo da ispunjava svoju svrhu i ono zbog čega je donesen. Generalno kada govorimo o genocidu u Srebrenici svijest cijelog svijeta je takva da se poštuju žrtve, da se odaje poštovanje žrtvama i da se osuđuju svi oni koji negiraju genocid. Brojne su rezolucije raznih parlamenata, ali problem je što toga nema u Srbiji i u bh. entitetu Republika Srpska.”
O jučerašnjim protestima Džaferović kaže: “Očigledno je da životni standard opada jer inflacija raste i očigledno je da vlasti moraju da reagiraju. Građani s pravom ukazuju na ovo. Danas smo vidjeli da je Vlada FBiH donijela neke mjere. Nažalost državni Parlament nije uspio da akcizu za gorivo isključi iz cijene, to treba pitati one koji su glasali protiv toga.
Kada je usvajan budžet ja sam glasao za njega i znao sam da će doći do povećanja plaća za sve vojnike, za sve policajce i da će doći do neopravdanog povećanja plaća za članove Predsjedništva, ministre i članove parlamenta. Odmah sam govorio dajte da to isključimo.
Govorili su da to nije moguće. Tad sam bio u dilemi da li da zaustavim budžet i spriječim ovim ljudima da prime makar ta minimalna povećanja plaća ili da glasam za ovaj budžet. Naravno glasao sam za budžet i istog momenta za sebe donio odluku da ja taj novac neću primati. I ja taj novac ne primam.”
Najteži mandat Predsjedništva od rata do danas
Navodi da je siguran da će Bakir izetbegović biti izabran za člana Predsjedništva BiH.
“Kako će se stvari dalje odvijati ne znam. Moguće je mnogo razloga zbog čega se nisu Dodik i Čović kandidirali, ali je očigledno da njihove politike u BiH nisu prošle. Dodikova politika je poražena. I u BiH i u svijetu. Čovićeva politika također nije prošla. Sačekajmo izbore pa ćemo vidjeti kako će sve teći.”
“Prije godinu i po dana sam rekao da je moja odluka to što nisam ni na jednoj listi. Rekao sam da se neću kandidirati ponovo za člana Predsjedništva i da neću biti kandidat ni na jednoj od kandidatskih listi. U okolnostima kakve su bile, u uvjetima u kojima je djelovalo Predsjedništvo BiH ja sam zadovoljan postignutim rezultatom. Po mojoj procjeni ovo je najteži mandat od rata do danas”, zaključio je Džaferović.
