Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović primio je zastupnika i izvjestioca CDU u Bundestagu za Bosnu i Hercegovinu Petera Beyera.
Razgovarano je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i svijetu, sa naglaskom na krizu u proteklih godinu dana, rat, kao i na predstojeće izbore u BiH.
Predsjedavajući Džaferović je kazao da su jako zabrinjavajući navodni prijedlozi Ureda visokog predstavnika Christiana Schmidta za izmjene Izbornog zakona koji su procurili u javnost.
Džaferović je kazao da proces izborne reforme ne smije imati cilj da se jednoj političkoj stranci zagarantuje vječna pozicija u vlasti te da je nedemokratski uskraćivati pravo nekome da bude izabran u zakonodavni dom, samo zbog toga što ne pripada većinskoj već manjinskoj etničkoj skupini u kantonu u kojem živi.
Džaferović je kazao da politike prijetnji i ucjena ne smiju biti nagrađene, jer bi to ohrabrilo destruktivno ponašanje i vodilo u krizu sa nesagledivim posljedicama.
Razgovarano je i o implikacijama agresije na Ukrajinu na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu.
Razgovarano je o euroatlantskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana, te ulozi Njemačke kada je u pitanju podrška integracijama, te regionalnoj stabilnosti i saradnji.
Inače, Džaferović je jučer kazao da neki od objavljenih prijedloga koji su procurili u javnost predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.
Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.
“Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on jučer.
Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.
“Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.
Iz SDA su poručili da je OHR dužan izaći pred javnost i objasniti ili demantirati da je riječ o rješenjima OHR-a.
