Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obratio se novinarima nakon samita održanog u Briselu.
Govoreći o širenju NATO-a na Ukrajinu Stoltenberg je iskoristio primjere Crne Gore i Sjeverne Makedonije kao zemalja koje su odlučile da žele ući u NATO, te slučajeve Bosne i Hercegovine i Kosova kada je NATO reagovao izvan svog prostora kako bi spriječio daljnje sukobe i stradanja.
„Nastavljajući na pitanje o Ukrajini i Akcionom planu za članstvo, da li zapravo ikada predviđate bilo kakve okolnosti pod kojima bi Rusija dopustila Ukrajini da nesporno uđe u NATO? I odvojeno, htio sam pitati je li među saveznicima bilo jednoglasnosti da Kina sama predstavlja sigurnosnu prijetnju“, pitao je Stoltenberga novinar kanadskog CBC-a Murray Brewster.
Mišljena je da je izuzetno važno naglasiti da svaka nacija ima pravo odabrati svoj put, a to uključuje, kako je rekao, i kakvih sigurnosnih aranžmana želi biti dio, uključujući to želi li biti dio, članice NATO-a ili ne.
“Dakle, poruka je da je na Ukrajini i na 30 saveznika da odluče kada Ukrajina može postati članica NATO-a. Rusija, naravno, nema pravo glasa. Jer ne mogu staviti veto na ono što mogu komšije. Nećemo se vratiti u doba u kojem smo imali sfere uticaja, kada su velike sile odlučivale šta male komšije mogu učiniti. I vrlo često koristim svoju zemlju Norvešku kao primer.
Norveška je mala zemlja koja se graniči s Rusijom. Naravno, Rusiji – ili Sovjetskom Savezu – nije se svidjelo što smo se pridružili NATO-u davne 49. 1949. Ali, budući da su saveznici u to vrijeme bili toliko snažni da prihvate i male susjede Rusije u Savez, naravno, Norvešku je prihvaćen. Kao baltičke zemlje ili kao Crna Gora i Sjeverna Makedonija nedavno. Dakle, ovdje se radi o temeljnim principima prihvaćanja prava svake države da odlučuje, 30 saveznika i Ukrajina trebaju odlučiti kada je Ukrajina spremna za članstvo“, kazao je Stoltenberg, dodajući:
„Generalni sekretare, možemo li se na trenutak vratiti u Kinu i pitam se, jeste li se s vođama obratili zabrinutosti koju možda čujemo od nekih saveznika da je jedan od razloga što se Kina često nije pojavljivala u priopćenjima taj što je Savez još nije sebi dao zakonsko ovlaštenje da, prema Washingtonskom ugovoru, djeluje izvan sjevernoatlantskog prostora? I zamišljate li potrebu za promjenom ugovora? I bi li ovo trebalo primijetiti da je zapravo NATO spreman da djeluje bilo gdje u svijetu, izvan sjevernoatlantskog prostora, ako opazi prijetnju“, bilo je pitanje koje mu je postavio David Herszenhorn iz Politico-a.
Naveo je da se djeluje izvan teritorija NATO-a, a da su to radili od kraja hladnog rata.
“I ovo je bila rasprava u ranim 90-ima, to je točno. Neko je rekao da ili NATO mora izaći iz posla ili van područja. A onda smo pomogli – a onda smo zapravo otišli van područja, ušli smo u Bosnu i Hercegovinu i pomogli da se tamo okonča brutalni, krvavi rat. I nekoliko godina nakon što smo ušli – takođe smo pomogli da se okončaju zvjerstva i borbe na Kosovu.
A onda, nakon napada 11. septembra. Od tada smo na čelu borbe protiv međunarodnog terorizma i imali smo veliku vojnu operaciju u Afganistanu na granicama Kine. Dakle, ova ideja da je ovo nešto potpuno novo, da NATO izlazi iz područja, vrlo je čudna, jer smo izvan područja desetljećima“, kazao je Stoltenberg.
