Sutkinja Suda BiH Sena Uzunović je na današnjem ročištu Miloradu Dodiku i drugima odbila je zahtjev odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci.
Advokati su tražili ponavljanje glavnog pretresa zbog pauze između ročišta veće od 30 dana.
Drugo i trećeoptuženi su bili saglasni da ponovi pretres samo formalno bez ponovnog izvođenja dokaza i svjedoka, ali su se naknadno 15. januara predomislili kada je stigla negativna odluka Dodikove odbrane.
Sutkinja Uzunović je odbila zahtjev i donijela odluku o formalnom ponavljanju postupka bez ponavljanja svjedoka i dokaza.
Na tu odluku Suda ne postoji pravo žalbe, odnosno mogu se žaliti samo na presudu.
Obrazložila da su audiozapisi sa ročišta dostavljeni odbrani, a da su svi dokazi dostavljeni pismeno i usmeno. Istakla je da je bilo više odgoda ročišta zbog brojnih zahtjeva odbrane, bolesti – piše Klix.ba.
Do odsustva je dolazilo do prvooptužbenog Dodika te je sutkinja istaknula da je time već ugrožena dinamika suđenja.
“Zahtjev odbrane da se dokazi ponovo izvode su u kontekstu odugovlačenja procesa”, rekla je Uzunović i istaknula da bi posljedice bile narušavanje prava na efikasno suđenje te bi postupak bio neekonomičniji.
Istaknula je i da nije narušeno pravo optuženih na pravično suđenje niti su dovedeni u lošiju poziciju.
Kako navodi, odbrana nije navela nijedan potpun razlog za potpuno ponavljanje procesa niti su navedene posljedice neponavljanja.
Dodik se obratio u sudnici kako bi prokomentarisao obrazloženje prilikom čega je rekao da nije istina da odbrana odugovlači suđenje te je pokazao nezadovoljstvo vještačenjem Harisa Vranića.
“Bio sam meta progona jer ste odabrali vještaka koji je pokušao ispolitizirati moje zdravstveno stanje. Niste poništili njegovo vještačenje. Dozvolili ste vještaku da se iživljava nada mnom dok sam u teškoj situaciji”, rekao je Dodik.
Zatim je ispitan Siniša Karan s kojim se Dodik pravno savjetovao o potpisivanju ukaza. On smatra da je ovaj predmet ustavnopravne prirode i da je Dodik prema Ustavu RS-a morao potpisati ukaz o zakonima koje je prethodno donijela NSRS.
Naveo je i izuzetak kada predsjednik može vratiti NSRS zakone, ali kaže da nije bilo potrebe za tim.
Karan smatra da nijedan zakon nije iznad ustava, a samim tim ni Schmidtov zakon o nepoštivanju odluka visokog predstavnika.
Na pitanje o Aneksu 10 Ustava BiH, kazao je da niko ne spori aneks i postojanje visokog predstavnika, ali da Aneks 10 ne definiše zakonodavna ovlaštenja visokog predstavnika.
Na pitanje odbrane da li je Dodik mogao odbiti potpisivanje ukaza, kazao je da Ustav to ne poznaje i da je Dodik imao dva izbora “da mu sudi narod RS-a ili Sud BiH. On se ovako opredijelio”.
Karan koji je profesor ustavnog prava ističe mišljenje da je zakon koji je Schmidt donio nelegalan, da je sudski proces nelegalan i da se poštivanjem Schmidtove zakonodavne uloge narušava suverenitet BiH.
“U cilju odbrane suvereniteta BiH treba odustati od ove optužnice”, naveo je Karan.
