Gost Hayata je bio Slaven Kovačević, doktor političkih nauka i savjetnik Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH.
Podijelio je detalje briselskog sastanka sa liderima EU kao jedan od učesnika.
“Komšić je u Briselu dao jednoglasan pristanak na dokument, te je na pauzi pozvao druge stranke iz FBiH da to isto učine. Potom je sporazum prihvaćen glasovima, ali nije potpisan. Dodik se našao začuđen, jer nije očekivao ovakvo jedinstvo stranaka iz FBiH.
Onda je pristao na sporazum i opravdao to kazavši da to čini za Charlesa Michela, predsjednika Evropskog vijeća. Napustili su ga Nenad Stevandić i ostali predstavnici iz entiteta RS. Njihova komunikacija bila je popraćena neprimjerenim dijalogom.
Taj sporazum ima preambulu koja utvrđuje činjenično stanje u BiH i drugi dio od 12 tačaka kojim smo se obavezali na reforme.
U tački 3. svi lideri su se obavezali da će poštivati sve presude domaćih i međunarodnih sudova, kako za ratne zločine i genocid, tako i odluke Ustavnog suda BiH za državnu imovinu, prenos nadležnosti i sva druga značajna pitanja – pojašnjava Kovačević.
Dodaje da sporazum, iako nije potpisan, ipak proizvodi obaveze na domaće političare.
“Sporazum nas obavezuje na doniošenje novog Zakona o javnim nabavkama, Zakona o VSTV i Zakona o sukobu interesa. Znamo da su ovi zakoni oboreni glasovima SNSD-a i HDZ-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, iako su reformski bitni.
Nelogično je da u VSTV-u sjede predstavnici i sudija, i tužilaca, i advokata. Zamislite onda kako možemo govoriti o nezavisnom pravosuđu ako sudije učestvuju u izboru tužilaca i obratno, a tu su i advokati. Zato smo ponudili poseban Zakon o Visokom sudskom vijeću i Zakon o Visokom tužilačkom vijeću.
Međutim, svaki put su nam iz EU rekli nemojte predlagati takve zakone, neka to učine ministri HDZ-a u Vijeću ministara BiH. To su i učinili. Onda se desi da na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH to padne glasovima HDZ-a, to je neozbiljno – navodi Kovačević.
Kovačević nije uvjeren da BiH može dobiti kandidatski status za članstvo u EU.
“Naivno je razmišljati da BiH može dobiti kandidatski status besplatno, uslovno rečeno. Imamo informacije da veće zemlje članice EU na takvo nešto neće pristati kako neke od stranaka ne bi dodjeljivanje kandidatskog statusa zloupotrijebila za predizbornu kampanju.
Možda bi u drugom dijelu godine moglo biti razgovora o statusu BiH. Do tada će se razmatrati Ukrajina i Moldavija kao zemlje ugrožene uslijed ruske agresije. Mi ne možemo upasti u taj voz – zaključio je Kovačević.
<iframe width=”560” height=”315” src=”https://www.youtube.com/embed/acjJKxitWTE” title=”YouTube video player” frameborder=”0” allow=”accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture” allowfullscreen></iframe>
