Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, osim što je zaprijetio da Hrvatska neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina ikada bude građanska država, u jučerašnjem intervjuu povodom početka rada Večernjakove televizije u Bosni i Hercegovini, otvoreno je kritizirao šeficu bh. diplomatije i zamjenicu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Biseru Turkoviću, zbog protestne note na praktično jednostranu odluku o hrvatskom proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu (EEZ).
Podsjetimo, više udruženja iz Bosne i Hercegovine upozorilo je na ovaj potez Hrvatske “ukazujući da Bosna i Hercegovina ima pravo slobodnog prolaza na otvoreno more”.
Nakon što je Turković izrazila verbalnu notu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik stao je u odbranu Zagreba, tvrdeći da Hrvatska ima suvereno pravo proglasiti ekonomski pojas (EEZ) u Jadranskom moru čime, kako je tvrdio, ne uskraćuje prava Bosne i Hercegovine te je osudio potez Turković – prenosi Radio Sarajevo.
Hrvatska je to, naravno, iskoristila to u svoju korist. Grlić Radman je za Večernji TV kazao da se postavlja pitanje nadležnosti za vanjsku politiku, jer “vidjeli ste i reakciju jednog člana Predsjedništva BiH koji se nije složio s tom notom”.
“Razgovarao sam telefonski s ministricom Turković i najavio sam joj taj potez, a istodobno je naš veleposlanik u Sarajevu predao notu o namjeri Hrvatske da proglasi isključivi gospodarski pojas. On ne ometa ni prolazak brodova kroz teritorijalne vode Republike Hrvatske niti krši druge međunarodne propise. I tu ne vidimo razlog za zabrinutost bilo koga.
Sve je to objasnio i naš veleposlanik predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i s te smo strane čak dobili i čestitke na potezu, jer riječ je o suverenim pravima naše države. Zato nas je začudila nota ministrice Turković. No nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu složne o tom pitanju. Nama je važno ustanoviti je li to osobni stav ili usuglašeni stav institucija koje su nadležne za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slučaj”, kazao je Grlić Radman.
Podsjetimo, šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su 19. decembra prošle godine na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih ekonomskih pojaseva (EEZ) u Jadranskom moru, Zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.
“Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja”, navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, italijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara s trilateralnog sastanka u Trstu.
Sredinom istog mjeseca ministar Gordan Grlić Radman predstavio je hrvatskoj Vladi odluku o hrvatskom proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu (EEZ), paralelno s takvom italijanskom odlukom.
“Hrvatska i Italija dvije su susjedne obalne države s najdužim obalama na Jadranskom moru koje je poluzatvoreno i sa izuzetno osjetljivim morskim eko-sustavom. Stoga je važno surađivati kako bi se na odgovarajući način zaštitilo i očuvalo prirodno bogatstvo Jadranskog mora te osiguralo njegovo održivo gospodarenje”, rekao je tada hrvatski ministar.
Međutim, dopis od 27. januara 2021. godine kojeg je Turković uputila Grlić Radmanu, a kojeg je portal Radiosarajevo.ba imao na uvid, baca drugačije svjetlo na navedene događaje, te je očito da Bosna i Hercegovina kao zemlja s izlazom na more traži da bude uključena u razgovore o pitanjima EEZ, što, očito, nekome ne odgovara.
U dopisu se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava svoje čestitke Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u s obzirom na namjeru Republike Hrvatske da proglasi, zajedno s Italijom isključiva ekonomska zona (EEZ) u Jadranskom moru, ali da želi upozoriti na neke činjenice.
“Bosna i Hercegovina, kao priobalna država na Jadranskom moru, naglašava svoju želju i posvećenost aktivnom i konstruktivnom uključivanju i doprinosu svim raspravama, konsultacijama i procesima koji se odnose na Jadransko more – zajedničko i javno dobro za sve njegove primorske države i region u cjelini”, navedeno je.
Isključivanje BiH
Turković je dodala da Bosna i Hercegovina podsjeća Republiku Hrvatsku na ove činjenice.
“Baš kao i Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina je stranka potpisnica iste međunarodne Konvencije u pogledu mora i zaštite okoliša i naglašava potrebu za bliskom suradnjom i suradnjom naših dvije primorske države kada je u pitanju Jadransko more. Ovo pitanje dalje podvlači neophodnost finalizacije Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine Hercegovine i Republike Hrvatske, posebno kada je riječ o pristupu i korištenju Jadranskog mora”, dodala je.
Nadalje, šefica bh. diplomatije u dopisu traži službeno i nedvosmisleno priznanje Republike Hrvatske da Bosna i Hercegovina ima status priobalne države Jadranskog mora i slobodan i neograničen pristup države Bosne i Hercegovine otvorenom moru, kao obalnoj državi, u skladu s Konvencijama o pomorskom pravu na koju su se obavezale i BiH i Hrvatska, ali i EU.
“U duhu suradnje između naše dvije zemlje kao susjeda koji dijele gotovo 1000 kilomentara kopnene granice i dvije priobalne države sa zajedničkim pristupom Jadranskom moru, Bosna i Hercegovina Hercegovina se raduje pozivu da učestvuje u svim daljim diskusijama koje se odnose na proglašenja isključivog ekonomskog pojasa (EEZ) na Jadranskom moru, kao i druga pitanja koja se tiču obalnih država Jadranskog mora. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koristi priliku da Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske ponovi garancije svog najvećeg poštovanja”, navedeno je u dopisu.
S ovim dopisom Turković je upoznala i adrese u Evropskoj uniji.
Sudeći prema reakcijama Grlić Radmana, zvanični Zagreb u posljednjim aktivnostima nije sklon da garantira Bosni i Hercegovini pravo korištenja slobodnog pristupa otvorenom moru (kao što još uvijek nije riješeno pitanje granica dvije zemlje), što implicira probleme u međususjedskim odnosima, ma koliko to Hrvatska negirala.
