U izvještaju koji je pripremljen u Evropskom parlamentu osuđuje se djelovanje Pravoslavne crkve u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, posebno u entitetu Republika Srpska.
Pred Evropskim parlamentom je izvještaj o stranom djelovanju na demokratske procese u Evropskoj uniji, uključujući i dezinofrmacije. Izvještaj je u februaru načinio istoimeni komitet.
U izvještaju se primjećuje kako je Rusija svoj utjecaj širila kroz Pravoslavnu crkvu u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini (posebno entitetu Republika Srpska), Gruziji i u određenoj mjeri Ukrajini. Navodi se kako je ovaj utjecaj korišten za širenje antievropskih osjećanja, poticanje sukoba među lokalnim stanovništvom i pristrasnog predstavljanja historije.
Osuđuju se napori Rusije da koristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu kako bi raspirivala sukobe među zajednicama, što bi dovelo do destabilizacije regiona. Iskazana je zabrinutost zbog pokušaja Pravoslavne crkve da u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni Hercegovini (posebno Republici Srpskoj), Rusiju predstavu kao zaštitnika porodičnih vrijednosti i pojača veze između crkve i države.
Kao zabrinjavajuća je označena pomoć koju su Mađarska i Srbija pružile Kini i Rusiji u širenju njihovog geopolitičkog utjecaja.
Podsjećamo, na raspravi o BiH, koja je održana u EU parlamentu prvi put nakon dugo vremena, mogli su se čuti usaglašeni stavovi većine zemalja članica o prioritetima čijem se rješavanju mora posvetiti pažnja kako bi se naša zemlja vratila na EU kolosijek.
A to je, ako se izuzmu stavovi zastupnika iz Hrvatske, osiguranje novca za provedbu Općih izbora u BiH i hitno uvođenje EU sankcija za lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Ovo je stajalište o kojem se složila većina europarlamentaraca.
Treba istaći da je to stav većine, osim hrvatskih zastupnika, koji pokušavaju vratiti fokus na izmjene Izbornog zakona. Sankcije Dodiku, kažu, neće podržati.
Očigledno je da je, nakon nedavne invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, Evropa detektovala potencijalno sljedeće žarište i moguće generatore krize. U skladu s tim, a uzevši u obzir poruke koje su nam jučer poslane, očigledno je da su konačno odlučili preuzeti preventivne mjere.
U ovom trenutku bi se moglo postaviti pitanje zašto EU nije ranije odlučnije djelovala u BiH, još na prve znakove Dodikove secesionističke politike i otvorenih udara na suverenitet i teritorijalni integritet BiH najavom formiranja paradržavnih institucija i blokadama rada državnih.
No, “bolje kasno nego nikad”, kaže stara narodna poslovica, a na nju se upravo referira zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik iz stranke Zeleni, koja je tokom jučerašnje diskusije o stanju u Bosni i Hercegovini kazala da davno zakasnjele sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku moraju biti uvedene odmah.
Druga obećavajuća poruka došla je od evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija, koji je također prisustvovao jučerašnjoj sjednici Evropskog parlamenta.
On je, naime, pozvao ministra finansija u Vijeću ministara BiH Vjekoslava Bevandu da iz budžeta osigura novac za pripremne radnje za organizaciju izbora. Također, pozdravio je to što je BiH uskladila s EU stavove o Ukrajini.
Kada se sve ove izjave pažljivo analiziraju, jasno je da sve ovo vodi prema tome da će Dodik najvjerovatnije uskoro, a izgledno je u aprilu, osjetiti i prve EU sankcije.
Teško je, doduše, očekivati sankcije na nivou čitave EU s obzirom na poznate stavove Mađarske i Hrvatske o ovom pitanju, no sankcije pojedinačnih država više su nego izvjesne i pitanje su samo trenutka.
Drugo što možemo zaključiti je to da će se Opći izbori u BiH održati, uprkos silnim naporima da se i to pritanje problematizira, jer izmjene Izbornog zakona još nisu dogovorene.
Izborni zakon, tj. njegove izmjene po modelu na kojem insistira HDZ, više niko i ne spominje. Čini se da je Evropa, usljed stvarne prijetnje evropskim vrijednostima, koja dolazi iz Rusije, konačno shvatila da u jedinstvu leži snaga. A, pogotovo u ovim teškim vremenima, to je dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu.
