„Nesporno je da Rusija nigdje u Europi ne može računati na takve simpatije kao u Srbiji. To ima veze sa povijesnim i kulturnim vezama, ali prije svega s vladom Aleksandra Vučića“, ocjenjuje štampa na njemačkom jeziku.
Švicarski Neue Zürcher Zeitung u tekstu s naslovom „Veliki pravoslavni brat i rat” piše o odnosu Bugara i Srba prema invaziji Rusije na Ukrajinu. List podsjeća na vjerske i povijesne veze Bugarske i Rusije od 19. stoljeća i razdoblja oslobađanja od Osmanlija, ali i navodi da je sada već dugo godina odnos prema Moskvi ambivalentan – javlja Deutche Welle.
„Ruska invazija na Ukrajinu sada izaziva još veću napetost”, piše list i prenosi podatak da je trenutno i Putinova popularnost opala. „U 2020. samo 20 posto Bugara je imalo lošu sliku o ruskom predsjedniku, a sada već gotovo 50 posto. (…) Više od desetljeća nakon uspješne integracije u Zapad, Putinova Rusija je mjesto za kojim, uprkos povijesnoj bliskosti, čezne veoma mali broj Bugara.”
Situacija u Srbiji komplikovana
Istovremeno, piše Neue Zürcher Zeitung, situacija u Srbiji, „najvažnijoj pravoslavnoj zemlji na Zapadnom Balkanu”, daleko je komplikovanija: „Slike tisuća ljudi koji u Beogradu demonstriraju za Putina i njegov rat izazvale su širom svijeta nevjericu i nezadovoljstvo. Činjenica da je nedugo zatim održan slično veliki miting solidarnosti s Ukrajinom, nije bila primjećena.”
„Nesporno je da Rusija”, piše švicarski list, „nigdje u Europi ne može računti na takve simpatije kao u Srbiji.” Razloge za to, kao i kod Bugarske, autor teksta pronalazi u povijesnim i kulturnim vezama, ali, kako naglašava, to „još više ima veze s novijom poviješću, a prije svega s vladom Aleksandra Vučića”.
List ukazuje da srpski predsjednik godinama vodi politiku ekvilibriiranja između Zapada, Kine i Rusije, i tako uspješno otvara vanjskopolitički prostor. „Srbija je kandidat za članstvo u EU, a Unija je njen daleko najvažniji trgovinski partner. Ali, Putinova Rusija je ta koja se prikazuje kao istinski prijatelj zemlje i njene rascijepljene nacionalne duše. Vučić tako zadovoljava revizionističko-nacionalistički dio biračkog tijela, što je posebno važno neposredno pred izbore koji se održavaju početkom travnja”, piše Neue Zürcher Zeitung.
Situacija, međutim, „postaje neugodna za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čak i ako je on trenutno u stanju da održi politiku klackalice”, ocjenjuje se u analizi. „Beograd je glasao za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ruski napad, ali Srbija, kandidat za pristupanje Europskoj uniji, ne sudjeluje u sankcijama Bruxellesa. Uz Istanbul, Beograd je tako postao najvažnije čvorište zračnog prometa iz Rusije ka Zapadu.”
„Međutim, ako siguronosna politika EU-a zaista ponovo bude otkrila Balkan, ona će morati i da zahtijeva jasnu opredijeljenost Srbije. To bi za Vučića, koji neposredno pred izbore želi postići gol i europskom perspektivom i blizinom Rusiji, moglo biti vrlo nezgodno”, zaključuje švivarski list Neue Zürcher Zeitung
EU je već dugo dužna Balkanu
Utjecajem rata u Ukrajini na Balkan bavi se i Süddeutsche Zeitung iz Münchena. U tekstu pod naslovom „Zaboravljena obećanja” ocjenjuje se da je „Putinov agresivni rat poziv na buđenje EU da posveti više pažnje državama Zapadnog Balkana.” Njemački list piše: „Onaj kome se 20 godina stalno neüto obreäaje neizbežno počne razmišljati o tome koliko ta obećanja vrijede. I koje su alternative. To je slučaj sa zemljama Zapadnog Balkana, kojima je Europska unija 2003. godine obećala da će se pridružiti.”
„Naravno da proširenje EU-a nije samo po sebi cilj”, ukazuje list, „naravno da se moraju poštivati kriteriji koji propisuju standarde za stabilnost institucija, demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i zaštitu manjina, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i usvajanje zajedničkog pravnog sustava. A zbog nedostatka volje za reformama i političke hrabrosti u šest država, proces približavanja EU odugovlači se već gotovo dva desetljeća.”
“EU se mora suočiti s kritikama”
Međutim, kako se naglašava u tekstu, „i EU se mora suočiti s kritikama da nije učinila ni približno dovoljno kako bi ispunila svoja obećanja. To je utoliko više problematično, jer geopolitički konkurenti, kojima demokratski i prije svega miran razvoj nisu prioriteti, već duže vrijeme popunjavaju praznine i koriste Balkan kao instrument za svoje partikularne interese. Kina pokušava stvoriti ekonomsku zavisnost pomoću koje može iznuditi i političku vjernost, a Rusija se godinama aktivno bavi destabilizacijom, podržavajući nacionalističke i secesionističke tendencije i podstičući etničke tenzije”, piše njemački list i na kraju zaključuje:
„Agresorski rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine je znak za uzbunu, a regija je nemirna kao što dugo nije bila. Koliko god bio korektan i razumljiv sadašnji pristup Ukrajini, EU je ipak već dugo dužna Balkanu. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock se za vrijeme svog putovanja po regiji uvjerila koliko je proces približavanja i dalje težak. Zato njemačka vlada, kako je i najavljeno, mora hitno, aktivno i odlučno povesti računa o jugoistoku kontinenta. To podrazumijeva proširenje ekonomske suradnje tamo gdje postoje partneri spremni na reforme, ali i uvjeravanje kako u Bruxellesu, tako i kod onih partnera iz EU-a koji koče”, zaključuje njemački list Süddeutsche Zeitung.