“Sve četiri mainstream stranke ujedinjene su čvrsto u podršci Bosni i Hercegovini, ali i Zapadnom Balkanu. To je za njih strateško područje. Bez potrebe da spekuliram, ko god bude na vlasti politika Njemačke prema BiH će biti identična”, kazao je bh. ambasador u Njemačkoj, Damir Arnaut, koji je za N1 komentarisao izbore u ovoj srednjoevropskoj zemlji, ali i Minhensku sigurnosnu konferenciju.
Kako ocjenjujete ovogodišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju i ključne poruke koje su proizašle iz nje u kontekstu Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana?
Ovogodišnja Minhenska sigurnosna konferencija bila je značajna za BiH uzimajući u obzir promjene na čelu u SAD-u, kao i promjenu američke politike prema Evropi, pa tako i BiH. Bilo mi je bitno da se čuje šta se dešava u BiH, posebno po pitanju prijetnji secesijom iz entiteta Republika Srpska. Isto tako bilo je bitno da se predoči vizija BiH kao člancie NATO-a i EU i drago mi je da je član Predsjedništva Bećirović uspio razgovarati sa najznačajnijim liderima NATO-a, EU i američkim senatorima.
Zašto je ova konferencija bila toliko važna, za mnoge je i historijska?
Minhenska sigurnosna konferencija počela je šezdesetih godina kao odgovor na prijetnje iz SSSR-a. Ona se održali i nakon završetka Hladnog rata. Sam govor (američkog potpredsjednika) J.D. Vancea pokazao je da se nalazimo na prekretnici u internacionalnim odnosima i važno je kako će se BiH postaviti u novom poretku. Meni je značajno da BiH gleda isključivo svoje interese i bori se za naše ciljeve, a to su članstvo u NATO i EU.
Istaknuli ste važnost kontinuiranog rada s internacionalnim partnerima i prethodno izgrađenih odnosa. Koje su konkretne koristi koje BiH može očekivati iz razgovora održanih u Minhenu?
Upravo taj kontinuitet je izuzetno bitan. Bećirović je imao osam susreta sa (njemačkim kancelarom) Scholzom u posljednjih 14 mjeseci, kao i sa njemačkom šeficom diplomatije Baerbock. Zbog tog kontinuiteta ne morate na sastancima ponavljati stvari. Jedna od novosti je bila da vodstvo RS-a otvoreno prijeti da će paralizovati zemlju i povući secesionističke poteze zbog ove ili one odluke Suda BiH. To je u direktnoj vezi sa Deklaracijom tzv. Svesrpskog sabora. Bećirović je još u junu upozorio čelnike EU u vezi ove Deklaracije i Njemačka je bila prva velika sila koja je osudila tu Deklaraciju. To znači da sada svi organi vlasti u Njemačkoj prate šta se dešava jer je njemački interes da Balkan bude stabilan.
Za manje od sedmicu dana su izbori u Njemačkoj, zasad niko ne želi u koaliciju s AfD-om (AfD je druga stranka po anketama, koja je porasla zbog podrške Muska i Vancea). Ko bi nakon izbora mogao formirati većinu u Bundestagu?
Moja pozicija ambasadora nalaže da ne govorim previše o tome. Mogu potvrditi ono što ankete pokazuju – nova vlast će uključivati neku vrstu koalicije. Niti jedna stranka ne može sama formirati vlast.
Kako bi moguća pobjeda CDU/CSU i Friedricha Merza mogla uticati na odnose Njemačke i Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu podrške euroatlantskim integracijama?
Mogu potvrditi da ko god bude vlast, nakon ovih izbora, to se neće ni na koji način negativno odraziti na interese Bosne i Hercegovine. Sve četiri mainstream stranke ujedinjene su čvrsto u podršci BiH, ali i Zapadnom Balkanu.
To je za njih strateško područje. Bez potrebe da spekuliram, ko god bude na vlasti politika Njemačke prema BiH će biti identična.
