Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini potpuno je zapostavljena.
Ekonomisti upozoravaju da ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, kada je u pitanju prehrambena industrija, vodi u dužničko ropstvo.
Ekonomista Aleksa Milojević ističe da BiH ima mogućnost da proizvede pet puta više hrane nego što trenutno proizvodi.
“BiH ima mogućnost da proizvede pet puta više hrane nego što trenutno proizvodi. Međutim, uvoz je skoro isto toliko puta veći od izvoza, a platni deficit je najveći upravo na uvozu hrane – kaže Milojević za BN.
Upozorio je da živimo u riziku da bi neki mali potres na svjetskom tržištu hrane doveo do masovne gladi stanovništva.
“Mi ne zadovoljavamo ni polovinu svojih potreba u hrani. Nemamo robne rezerve, niti imamo vlastitu proizvodnju, tako da živimo u ogromnom riziku da bi neki mali potres na svjetskom tržištu hrane doveo do masovne gladi stanovništva. Ono što je najgore je to da uvozimo čak i žive životinje, žitarice… Dakle, pored prehrambenih proizvoda uvozimo i najniže nivoe proizvodnje u poljoprivrednoj proizvodnji. To je dokaz potpune nerazvijenosti poljoprivredne proizvodnje kod nas, kao i potpunog nemara vlade za sudbinu ovog naroda – kaže on.
Milojević ističe da je prva briga svake odgovorne vlade da obezbijedi zdravu hranu za svoje građane, a da to kod nas, kaže, nije slučaj.
– Ono što je posebno opasno jeste da naši građani zbog siromaštva kupuju genetski modifikovanu hranu, jeftinu hranu iz uvoza koja je veoma problematična sa zdravstvene strane. Mi se velikim dijelom trujemo tom jeftinom hranom – objašnjava.
On naglašava da je naša prehrambena industrija odavno uništena, a da bez razvijene prehrambene industrije nema ni razvijene poljoprivrede.
“Sva dobit je u prehrambenoj industruji. Poljoprivreda je uvijek gubitnik. Uvijek su te primarne djelatonosti gubitnici, samo je industrija djelatnost koja poizvodi viškove – naglašava Milojević.
Ističe da deficit koji BiH upravo ima na hrani, zajedno sa dugovima iz kredita koji se nemilice uzimaju zemlju vodi u dužničko ropstvo iz kojeg će kaže teško izaći.
Milojević objašnjava povezanost izvoza i visoke tehnologije, kazavši da bi masovnim izvozom mogli obezbjediti devize za uvoz viskotehnoloških proizvoda iz razvijenih zemalja.
