Sudija Evropskog suda za ljudska prava, Faris Vehabović otvoreno je analizirao aferu snimka razgovora direktora Obavještajno-bezbjednosne službe Bosne i Hercegovine, Osmana Mehmedagića i glavne tužiteljke Tužilaštva BiH, Gordane Tadić.
Odbrana ličnih interesa sagovornika je cilj, a ako razmaknemo maglu – sam tajming objavljivanja, njegov cilj i posljedice, te ko će objavom snimka imati korist, a ko štetu – imate sve odgovore, naglasio je sudac Vehabović u intervjuu za N1.
Da li je afera ‘iznenadne’ objave snimka razgovora prvog obavještajca i prve žene Tužilaštva BiH potvrda potpuno urušenog sistema BiH – policijskog i pravosudnog?
Vehabović: Ovaj snimak, ali ne samo ovaj već i svi snimci koji cure na sve strane, pokazuju u kakvom društvu živimo – društvu koje se na sve načine obračunava sa svim onima koji povlaštenim pojedincima stanu na put.
Shvatio bih kada bi to imalo za cilj očuvanje bilo koje zajedničke društvene vrijednosti, počevši od nacionalne sigurnosti ili drugih temeljnih tekovina svake države kada su, manje-više, dopuštena sva legalna sredstva, ali ovdje se očito ne radi o bilo kakvim višim ciljevima već isključivo odbrani ličnih interesa koji nemaju nikakve veze niti sa očuvanjem institucija, niti demokratskih tekovina.
A očito je, takođe, da se ne radi ni o kakvim legalnim sredstvima koja mogu opravdati ovakvo postupanje koje, to je valjda očigledno, nije bilo ni na koji način dovedno u sklad sa zakonskim propisima i procedurama.
Treba razmaknuti maglu koja se nadvila nad ovaj konkretan snimak – tajming, cilj koji se želio postići i posljedice ovakvog postupanja su više nego očite i sagledavanje ko je od njegovog puštanja u eter imao koristi, a ko štete će ponuditi sve odgovore.
Suvišno je govoriti o tome da je ovakvo postupanje apsolutno nedopustivo bez potrebe da govorim o tome da Tužilaštvo BiH i OSA moraju da budu usmjerene ka istom cilju – obraćunu sa svakom vrstom kriminala i očuvanju demokratskog poretka, a ne da su međusobno suprotstavljene i mislim da je to tema za vrlo stručnu analizu, kako struktura koje vode računa o radu OSA-e, tako i VSTV-a koji mora utvrditi da li postoji bilo kakva odgovornost glavne tužiteljice jer ovakav razgovor je neprimjeren i nedopušten u momentu kada, to je više nego jasno iz snimka, već u tom momentu traje istraga protiv direktora OSA-e.
Ista kazna sistema i za nelegalnu sječu drva i za rušenje ustavnog poretka?
Da li je, na osnovu u javnosti prisutnih jedino reakcija političara, koje su slijedile u ovom slučaju, ali i javno poznatih backgrounda obavještajaca i višegodišnjeg tajnog koketiranja sa politikom u pravosuđu – dokaz da je sve pod političkom šapom?
Vehabović: Uopšte nije upitno da su obavještajne službe uvijek pod kontrolom politike i to je tako u svakoj državi, pa i onima koje zaista jesu demokratske države, ali je apsolutno neprihvatljivo da su sudske institucije, institucije koje se same zalažu za svoju neovisnost i nepristrasnost, pod kontrolom politike.
To je ono što izaziva posebnu zabrinutost, blago rećeno. Svaka institucija koja djeluje u sudskom sistemu mora da djeluje neovisno i nepristrasno, a oni koji nisu spremni pristati na takva pravila igre, moraju da se isključe jer krše osnovna pravila.
Praksa svakog nosioca bilo koje uloge u sudskom sistemu je da je nedopustiv bilo kakav razgovor o ‘živom’ predmetu. Sve drugo je grubo kršenje osnovnih postulata struke i zahtijeva odlučnu mjeru.
Za neovisnost i nepristrasnost ljudi koji djeluju u jednom sistemu se dugo vodila bitka kroz stoljeća i u demokratskim državama ta podjela na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast je i te kako vidljiva, a za cilj je imala uspostavu sistema međusobne kontrole između različitih grana vlasti.
Kod nas je sve pomiješano, nije vam jasno gdje počinje i gdje završava politika – sve se krčka u jednom te istom loncu.
U takvoj situaciji se postavlja pitanje – a šta jedan običan građanin može očekivati od sistema kojem se ne zna kako će reagovati na neko djelovanje, da li će isto djelovati i sankcionisati i nelegalnu sjeću drva i rušenje ustavnog poretka?
Kako bi po Vašem pravosudnom znanju i uzusima sada trebalo postupiti, ali i informacijama koje sigurno sam svakodnevno pratite ?
Vehabović: Mislim da sam odgovore već dao jer pozivanje na odgovornost nije prazna floskula koja treba da se tu i tamo s vremena na vrijeme pomene i primijeni, a što se najčešće dešava.
Onda kada izostane reakcija samih aktera, potrebno je poduzeti zakonske mjere kako bi se sankcionisalo ovakvo ponašanje od strane nadležnih tijela. I to odmah!
Do kada nećemo imati pravnu državu ako imamo ovakve afere?
Vehabović: Nećemo je imati nikada dok se stvari ne postave na zdrave temelje, onako kako je to postavljeno u svakoj državi – podjela vlasti i lični integritet nosilaca najviših funkcija.
Tu prije svega mislim na nosioce funkcija u sudskom sistemu jer on je taj koji može sankcionisati svako drugo ponašanje koje izlazi iz zakonskih okvira i zato ta osjetljiva grana vlasti jeste jedini izlaz iz permanentne krize u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi.
To je odgovor na naša nadanja o boljem i pravednijem društvu, a ne društvu koje djeluje za bilo čije interese bilo da se radi o ličnim ili političkim.
E da bi se to desilo, moramo hitno djelovati i vratiti povjerenje koje jeste osnov za pravednije društvo u kojem ćemo svi zaista biti jednaki pred zakonom, a ne kao što je to sada.
