Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra kako se izbori u Bosni i Hercegovini sljedeće godine neće moći održati ako se ne postigne politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.
– Izbori su planirani za iduću godinu, ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavljene su izvan snage. Dakle, da bi se iduće godine održali izbori, u ovoj neizbornoj godini se u Parlamentu BiH moraju usvojiti izmjene Izbornog zakona – kazao je Čović prošle sedmice.
Sam po sebi izmijenjen ili neizmijenjen Izborni zakon nije prepreka za održavanje Općih izbora 2022. Zna se tačno koliki je mandatni period vlasti, precizirani su rokovi kada se donosi odluka o raspisivanju i održavanju izbora.
Međutim, kako je to i sam Čović natuknuo, vrlo lako bi se moglo dogoditi da Vijeće ministara ne usvoji budžet, čime neće biti osiguran novac za održavanje izbora, te da se mandati osvojeni 2018. na Općim izborima samo produže unedogled.
Lider HDZ-a BiH je i sam, povlačeći paralelu sa Mostarom gdje izbori nisu bili održani 12 godina, zaprijetio na direktan način mostarizacijom cijele Bosne i Hercegovine, a sve do ispunjenja njegovih želja i političkih ciljeva.
Isto tako, mogući scenarij je i održavanje izbora naredne godine, ali da se kao što je to sada slučaj, HDZ odluči na blokade, te da se uopće ne implementiraju izborni rezultati, a vlade na svim nivoima ostanu raditi u tehničkom mandatu.
Čovićev Marinko Čavara tako je predsjednik Federacije BiH već sedam godina, a ostvare li se uistinu prijetnje lidera HDZ-a da izbora 2022. neće biti ako se Izborni zakon ne izmijeni u skladu s njegovim nerealnim i antievropskim zahtjevima, ovaj političar iz Busovače mogao bi ostati u “predsjedničkoj fotelji” 12 godina, koliko je i Ljubo Bešlić bio gradonačelnik Mostara.
Upravo na primjeru Bešlića, Čavare, neimplementiranja rezultata Općih izbora 2018. (stara Vlada FBiH, HNK…) Čović je shvatio da kompletnu državu može staviti na čekanje.
Obesmislio je i demokratiju i izbornu volju građana i cijeli izborni proces. Uz sve to, Centralnu izbornu komisiju BiH i Čović i njegov politički partner Milorad Dodik smatraju nelegalnom i nelegitimnom.
To što je nedavno Evropski parlament prilikom usvajanje Rezolucije o Bosni i Hercegovini odbio amandmane hrvatskih parlamentaraca koji su insistirali da se u tekst Rezolucije na Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2019. i 2020. godini uvrsti konstitutivnost naroda u BiH, te naložio domaćim političarima da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, za Čovića ne znače ništa jer je on i dalje u ofanzivi.
Tako se početkom ovog mjeseca na marginama Dubrovnik foruma sastao sa specijalnim predstavnikom EU-a za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom, a ovih dana po ko zna koji put i sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. Cilj je uvijek isti – traženje podrške za izmjene Izbornog zakona koje će definitivno zabetonirati etno-nacionalni princip i etničku podjelu Bosne i Hercegovine, čime se eliminiše bilo kakva mogućnost izgradnje i jačanja građanske, evropske i moderne države.
