Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, zamjenica predsjednika Vanjskopolitičkog odbora i potpredsjednica Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH, komentarisala je poetncijalne sankcije evropskom komesaru Oliveru Varhelyiu.
Osvrnula se i na krizu u BiH za koju kaže da izaziva zabrinutost u Briselu. Komentarisala je i zapaljivu retoriku između BiH i Hrvatske, rekavši kako razloge za to “treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Dejtonskim sporazumom.”
S obzirom da je jedna od vijesti dana to da je upućen zahtjev za sprovođenje istrage protiv evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyja zbog pomaganja Miloradu Dodiku u separatističkoj politici, upitali smo Zovko kako komentariše ovaj zahtjev koji je potpisalo 30 europarlamentaraca?
Na to kratko odgovara kako europarlamentrci pišu Komisiji na redovitoj bazi.
Upitana o tome da li bi se Varhely mogao naći pod određenim sankcijama, navodi kako europarlamentarci imaju redovita saslušanja povjerenika.
“Nekada kada zastupnici nisu zadovoljni, onda pišu Komisiji, ili ih ispituju na plenarnim sjednicama tijekom saslušanja ili na određenim komitetima. Cijela Komisija djeluje zajednički. Zadnji odgovor je na predsjednici Komisije.
S tim u vidu, očekujem da se nastave traženja i kritiziranja. Ja često kritiziram i neangažovanost visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku na najvišoj razini da se uključi u rješavanje pitanja u BiH, pa očekujem i takav odgovor”, rekla je zastupnica u Evropskom parlamentu.
Na pitanje voditelja Dalibora Mrdića da li se slaže da se Varhelyiu trebaju uvesti sankcije ukoliko se tačnim ispostavi ono što mu se sada stavlja na teret, Zovko navodi kako uopšte ne razumije ono što se njemu stavlja na teret.
“Sve su to samo neke priče, uopće mi nije jasno za šta ga se tereti, tako da to ne bih željela komentirati”, kratko je odgovorila.
Zovko se u razgovoru osvrnula i na to kako vidi rješenje za aktuelnu političku krizu u BiH.
“Puno toga ovisi i od slike koja se odašilja vani. Ja kad sam došla u Evropski Parlament upororavam da je BiH u stanju zamrznutog mira. I danas čitam vijest da se 125 miliona eura neće isplatiti BiH, što me izuzetno boli. Ja sam i tokom covid-a pisala da se BiH pomogne.
Međutim, tokom ovako napete situacije administracija i vlast ne funkcionira, pa ćemo se sve više suočavati sa socijalnim nemirima i problemima.
Ono što je potrebno toj zemlji jeste da se postigne sporazum o Izbornom zakonu, koji će uzeti u obzir presude Ustavnog suda BiH, da se organiziraju izbori, da se svi vrate u institucije i da se konačno završi taj mandat međunarodne zajednice i da zemlja pređe u briselsku fazu.
Sat otkucava, vi ovdje imate sve manje i manje raspoloženja za proširenje”, naglasila je.
Komentarišući sve češće navode u javnosti kako su Hrvatska i Srbija kreatori krize u BiH, Zovko navodi kako je u BiH prisutna određena defamacija ka Hrvatskoj.
“Hrvatska sa svojom najdužom granicom ima interese da se očuva mir i stabilnost. Kada je Hrvatska presjedala EU, uradilo se sve da se naglasi značaj proširenja.
Ono što se dešava u posljednje vrijeme jeste da vidimo jednu defamaciju ka Republici Hrvatskoj, što je opasno i korištenje starih matrica laži da Hrvatska ima bilo kakve interese osim da pomogne BiH”, navela je Zovko.
Uzroke za zapaljivu retoriku između dvije zemlje vidi i u stanju po pitanju Hrvata u BiH.
“Zašto tinja sukob u retorici između Hrvatske i BiH treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Dejtonskim sporazumom. Hrvatski lideri imaju potrebu da ukažu na to.
Način na koji to rade i jezik kojim artikuliraju taj problem je do samih političkih dužnosnika. Vjerovatno u BiH se nije naviklo da se činjenice govore na način koji je apsolutno shvatljiv čitavoj populaciji.
S tim u cilju se jedna zapaljiva retorika razvila na obje strane”, rekla je Zovko odbivši da dodatno komentariše skandalozne izjave Zorana Milanovića vezane za BiH.
“Unitaristička i separatistička sila u BiH hrane jedna drugu – Hrvatska strana pruža mirovno rješenje”
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović skoro je izjavio kako je “Milorad Dodik najmanji problem BiH”. Upitana o tome da li i ona to smatra tačnim, Zovko navodi kako unitaristička i separatistička sila u BiH hrane jedna drugu.
“Vidimo i danas šta se dešava – unitarizam sa jedne strane misli u mirovno vrijeme završiti neke ratne ciljeve i to generira separatizam sa druge strane.
Ja bih to postavila u jednaku poziciju. Ovo nije prvi put. Sjećam se i vremena mandata Schwarza Schillinga kada su se Banjaluka i Sarajevo hranili na ovako eksplozivan način”, izjavila je.
Na konstataciju voditelja da se “separatistička strana” našla pod sankcijama SAD, dok ona, kako je Zovko naziva, “unitaristička” nije, te da EU razmišlja da se pridruži ovim sankcijama, Zovko dodaje da “svako odgovara za svoje akcije.”
“Hrvatska strana u ovom slučaju pokušava pružiti jedno mirovno rješenje i napraviti jedan most među te dvije strane koje ne rade ništa drugo nego se spremaju za izbore i dižu tenzije među svojim stanovništvom. Hoće li im sankcije pomoći da postanu omiljeni kod svojih – ne znam, HDZ traži jedan normalan put da se BiH vrati na evropski put”, navela je u programu N1.
Na pitanje da li misli da ima dovoljno vremena prije održavanja izbora da se postigne dogovor o Izbornom zakonu BiH, navodi da, ako ima volje, on može biti postignut večeras.
“Nije moje da prosuđujem, ali izuzetna zabrinutost vlada ovdje u Briselu s tim u vezi gdje će BiH krenuti u budućnosti. Još uvijek ovdje ima najviše prijatelja, i mene – ja sam direktno zainteresirana.
Imam veliko iskustvo u diplomatiji i toliko sam stvari uradila za BiH, od kulturne baštine do nekih pomirujućih stvari poput uvrštavanja tri vjerska objekta pod zaštitu UNESCO-a”, rekla je Zovko.
Navodi kako ona uporno potencira da je BiH zaporavo most između Zapadnog Balkana i Evropske Unije, ali i napominje da živimo u izuzetno opasnom dobu, jer i EU traži svoj zaseban strateški pravac kako ne bi bila igračka u rukama velikih sila, te da se akteri koji su neprijateljski rapoloženi prema EU nalaze i u BiH.
Dodaje kako je to opasna situacija i za EU, i za građane.
