Ambasada Republike Turske u BiH ne podržava odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da se u ulozi “prijatelja suda” obrati u Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu “Slaven Kovačević”.
“O ličnoj inicijativi visokog predstavnika da intervenira u spomenutom predmetu smo informisani prošle sedmice. Obavijestili smo visokog predstavnika i ostale članove Upravnog odbora da to ne podržavamo”, navodi se u odgovoru ambasadora Sadik Babur Girgin za Klix.ba.
Kao što smo već pisali, visoki predstavnik ima podršku Amerikanaca i Britanaca, no među članicama PIC-a ne postoji konsenzus o ovom Schmidtovom naumu.
OHR nikada nije potvrdio da li je Schmidt pozvan ili je sam inicirao odlazak.
Evropska unija je primila k znanju namjeru visokog predstavnika Christiana Schmidta da dostavi podneske Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu “Slaven Kovačević”, a za Klix.ba dodaju da je to njegova odluka.
Nedavno su pitali i Ambasadu Francuske da li su bili upoznati s potezom Schmidta i idejom da se pojavi na sudu u Strazburu i iznese svoj stav o ovoj presudi, uoči odluke Velikog vijeća suda na žalbu BiH koja je prvostepeno izgubila tužbu.
“Radi se o demaršu iniciranom od strane Visokog predstavnika. On ne proizilazi iz mandata PIC-a. Francuska poštuje nezavisnost Evropskog suda za Ljudska prava na kome je da suvereno procijeni sadržaj i domet takvog poteza. Mi ne komentarišemo procedure na Sudu”, rečeno nam je iz Ambasade Francuske.
Dakle, obraćanje sudu u Strazburu inicirao je Schmidt, a za to nije tražio, odnosno nije čekao saglasnost PIC-a.
Podsjetimo, u presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.
Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022.
Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.
Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već “etnokratija” u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.
Sud je naglasio da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u predmetima “Sejdić i Finci”, “Zornić” i “Pilav” u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
