Ruske snage izvršile su invaziju na Ukrajinu 24. februara. Predsjednik Vladimir Putin nazvao je ruske akcije “specijalnom operacijom” koja ima za cilj demilitarizaciju Ukrajine i čišćenje od onoga što on smatra opasnim nacionalistima.
Ukrajina i Zapad kažu da je Putin pokrenuo agresivni rat izbora
Ministri vanjskih poslova Sergej Lavrov iz Rusije i Dmitro Kuleba iz Ukrajine sastali su se ranije ovog mjeseca u turskom ljetovalištu Antaliji, a prisustvovao je i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. Razgovori nisu dali konkretne rezultate – prenosi Glas Amerike.
Ali Cavusoglu, koji je prošle sedmice također otputovao u Rusiju i Ukrajinu na razgovore sa Lavrovom i Kulebom, rekao je turskom dnevniku Hurijet da je došlo do “zbližavanja stavova obje strane o važnim temama, kritičnim temama”.
“Možemo reći da se nadamo prekidu vatre ako strane ne odstupe korak unazad od sadašnjih pozicija”, rekao je on, ne razrađujući pitanja.
Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin, govoreći za televiziju Al Jazeera, rekao je da su dvije strane sve bliže oko četiri ključna pitanja. On je naveo ruski zahtjev da se Ukrajina odrekne ambicija da uđe u NATO, demilitarizaciju, ono što Rusija naziva “denacifikacijom” i zaštitu ruskog jezika u Ukrajini.
Ukrajina i Zapad su odbacili rusko spominjanje “neonacista” u demokratski izabranom rukovodstvu Ukrajine kao neosnovanu propagandu, a Kalin je rekao da su takve reference uvredljive za Kijev.
Kijev i Moskva su izvijestili o izvesnom napretku u pregovorima prošle sedmice ka političkoj formuli koja bi garantovala bezbjednost Ukrajine, a da je zadrži van NATO-a, iako su obje strane optužile drugu za razvlačenje stvari.
Kalin je rekao da do trajnog prekida vatre može doći samo putem sastanka Putina i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Ali on je rekao da Putin smatra da stavovi o “strateškim pitanjima” Krima i Donbasa nisu dovoljno bliski za sastanak.
Rusija je anektirala poluostrvo Krim od Ukrajine 2014. godine, dok su te godine dio istočnog industrijskog regiona Donbasa zauzele separatističke snage koje podržava Rusija.
Odnosi na Baltiku
Članica NATO-a Turska dijeli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru, ima dobre odnose sa obje zemlje i ponudila je da posreduje između njih.
Izrazila je podršku Ukrajini, ali se i protivila dalekosežnim zapadnim sankcijama uvedenim Moskvi zbog invazije.
Dok uspostavlja bliske veze sa Rusijom u oblasti energetike, odbrane i trgovine i u velikoj mjeri se oslanja na ruske turiste, Turska je prodala bespilotne letjelice Ukrajini, što je naljutilo Moskvu.
Turska se također protivi ruskoj politici u Siriji i Libiji, kao i moskovskoj aneksiji Krima.
Predsjednik Tayyip Erdogan je više puta rekao da Turska neće napustiti svoje odnose sa Rusijom ili Ukrajinom, rekavši da je sposobnost Ankare da razgovara sa objema stranama prednost.
