Jedan od najvećih neuspjeha bosanske politike nakon rata jeste to što se bosanski jezik ne može, ne smije, koristiti u školama RS.
Šta uopšte može ta politika ako za 30 godina nije uspjela u nečemu fundamentalno normalnom – da osigura da svako govori svojim jezikom na svakom dijelu zemlje.
U švicarskim kantonima bosanski jezik se može učiti. I taj, u velikoj mjeri i politički uspjeh, postigli su mladi koji uopšte nisu političari. Evo velike lekcije takozvanim velikim političarima, govorio je Senad Hadžifejzović u Centralnom dnevniku.
Danas nove informacije.
Predstavnici Ministarstva za obrazovanje, umjetnost i sport Republike Slovenije razgovarali su s predstavnicima Bosanskog akademskog društva u Sloveniji (BADS) o mogućnostima uvođenja bosanskog jezika u slovenačke osnovne škole.
Sastanak na inicijativu BADS omogućila je Maja Mihelič Debeljak, direktorica Ureda za ravoj i kvalitetu u obrazovanju na ovom ministarstvu.
Iako na susretu preliminarne prirode, obostrani entuzijazam i spremnost za traženje rješenja su odmah urodili plodom.
Aleš Ojstršek, vođa Sektora za obrazovanje, te Bronka Straus, zadužena za jezičko obrazovanje u Sektoru, pokazali su svoju naklonost ka ideji koju su predstavili prof. dr. Edvin Dervišević, predsjednik BADS, Adriana Kuči, potpredsjednica BADS, te Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti, vođa sekcije za jezik koja djeluje u sklopu ovog akademskog društva.
Adriana Kuči je predstavila ciljeve BADS-a koji je sa svojim radom počeo u martu ove godine, naglasivši da je čuvanje identiteta kroz književni jezik, kao jedan od osnovnih bedema kulture naroda, među primarnim zadacima akademskih građana bosanskog porijekla.
Dogovoreno je da će, uz obostrani trud, uloženo vrijeme, znanje i materijalna sredstva, kako BADS-a kao inicijatora, tako i Sektora za razvoj obrazovanja resornog ministarstva, uvjeti za uvođenje dopunske nastave iz bosanskog jezika biti realizirani do početka iduće školske godine (2022./2023.), a istovremeno će se raditi na pripremi za dugoročno sticanje statusa obaveznog izbornog predmeta za bosanski jezik.
Dopunska nastava koja bi trebala da počne septembru u određenim slovenačkim osnovnim školama će biti prije svega namijenjena učenicima viših razreda bosanskog porijekla koji kroz ritam života svojih porodica imaju doticaj s jezikom predaka, ali vrata učionica će biti otvorena za sve učenike koji pokažu zanimanje za učenje bosanskog jezika, koji je već prisutan u školama nekih evropskih država, kao što su Švicarska i Austrija.
U Švedskoj se odavno već uči bosanski jezik u školama. Švicarksa i Slovenija evo vidimo nastavljaju tim slijedom. Samo u Bosni to još ne prolazi.
Vrijeme je da se osigura da svako govori svojim jezikom!
