Trenutna situacija u BiH me ne iznenađuje, međunarodna zajednica je trebala odavno reagovati, poruka je profesora Davida Pettigrewa u intervjuu za N1.
Profesor Pettigrew, koji godinama istražuje i analizira BiH, govori o Miloradu Dodiku, međunarodnoj zajednici, lobiranju u korist BiH u Washingtonu, ulozi OHR-a i EU u posljednjim dešavanjima.
Vidimo retoriku koja je vrlo zapaljiva, vrlo odlučna, vrlo stavljena na način da se razbije Bosna i Hercegovina, ako ćemo biti potpuno iskreni. Čuli smo reakcije iz Sjedinjenih Država, iz Evropske unije, iz zemalja širom Evrope. Kakva je vaša procjena situacije ovdje?
“Pa, moja procjena je da mi se čini da je ta ista retorika podjela na snazi unutra, posebno unutar RS u protekloj deceniji. I tako, u izvjesnom smislu, nije nešto novo.
I osjećao sam da je prethodni visoki predstavnik došao do zaključka, pred kraj svog vremena u Bosni i Hercegovini, da je međunarodna zajednica trebala direktnije reagirati na ove prijetnje, prijetnje miru i hitnije i pravodobnije i na robustan način.
Tako da mislim da je to bila istina prije 10 godina. I sada je istina da treba preduzeti odlučnu akciju”, ističe.
Ali zašto se ta akcija nije dogodila prije nekoliko decenija? Da li je to bilo zato što je međunarodna zajednica na Zapadu bila tako spora da reaguje? Da li zato što su Rusija i Kina tako jake ili su samo čekale da naši političari donesu neki dogovor ili odluku o budućnosti Bosne i Hercegovine?
“Pa, koliko se sjećam, obrazloženje u to vrijeme koje je dolazilo, mislim prvenstveno iz Evropske unije, je da su htjeli dati šansu BiH da sama rješava svoje probleme.
A to mi se već činilo nerealnim zbog strukture Daytona i mogućnosti bilo koje grupe da se izjasni, da nešto ugrožava njene vitalne interese i da stavi veto na napore na ujedinjenje saradnje i multikulturalne ujedinjene BiH za budućnost.
Tako da mislim da je to kombinacija, kombinacija stvari, ali prvenstveno je to bio naglasak. Bilo je to skoro kao teološki princip iz EU da BiH sama rješava svoje probleme.
I opet, to je bio pristup da bi lokalni, domaći igrači riješili probleme, a ne ljudi koji bi intervenirali iz EU ili iz SAD”, navodi.
Ali ono što vidimo sada, kada spominjemo OHR i gospodina Schmidta, jeste da su ga Rusija i Kina spriječile da se obrati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vidimo da se gospodin Dodik nije sastao s njim, ali se gospodin Schmidt sastaje sa liderima Sjedinjenih Država, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, širom Evrope.
Može li se ova situacija sa gospodinom Schmidtom riješiti i može li on imati podršku međunarodne zajednice da spriječi dalje klizanje BiH ka potencijalnom sukobu? Jer on to kaže, da postoji potencijal za sukobe, ali ne i za vojni sukob u BiH.
“Mislim da ono što ukazujete na novi element koji ste ranije spomenuli, javlja se otprilike od 2006. godine, sa, ako razumijem pitanje, pojavom nove uloge koju je Moskva igrala u BiH.
Dakle, ovo je bila ova vrsta najnovijeg manevra Rusije i u saradnji sa Kinom da blokira Schmidta da se pojavi u Vijeću sigurnosti UN-a, ali to je opet prilagođavalo najnoviji razvoj nastojanja Rusije da potkopa, rekao bih, napredak Bosne ka evroatlantskim integracijama”, kazao je.
Što se tiče gospodina Dodika, vjerujete li da će on napraviti taj odlučujući korak ka otcjepljenju od Bosne i Hercegovine? Ili je ovo samo još jedan njegov, recimo to potez da vidi kako će međunarodna zajednica reagovati na tu situaciju?
“Da, to je jako dobro pitanje. Čini mi se da moramo pretpostaviti da je ozbiljan i reagovati shodno tome. I mislim da je s obzirom na sadašnju situaciju to bitno, a ne u smislu da se ne smiri secesija RS, jer u pravom smislu tu je ostvarenje genocidnih ciljeva na kojima je osnovana RS 1992. godine.
Dakle, proglasila je sebe i etički homogenu cjelinu u to vrijeme i nastavila da ostvaruje svoj cilj etničke homogenosti kroz nasilna djela koja su ocijenjena kao genocid. I nekoliko presuda MKSJ-a ukazuje da je njegov plan bio da ukloni sve nesrbe sa svoje teritorije.
I zato mislim da međunarodna zajednica treba da odgovori odlučno, šta god mi mislili da li je to probni balon ili stvarni cilj, jer ovaj cilj za postizanje otcjepljenja je nastojanje da se postignu izvorni genocidni ciljevi ili RS. To je neprihvatljivo”, zaključio je profesor.
