Često zaboravimo koliko toga Bosna i Hercegovina ima za ponuditi, ali stranci koji posjete ovu zemlju obično odu kući oduševljeni. To se možda najbolje vidi u tome kako je BiH predstavio magazin National Geographic. “Zaputite se u ovo nekadašnje sjedište Osmanlija i kraljeva kako biste pronašli izvanredne pejzaže, scenu hrane u nastajanju i bujan noćni život”, predlaže ovaj čuveni magazin.
“Bosanci imaju izreku koja kaže: “Gdje prestaje logika, počinje Bosna i Hercegovina”. Što je potpuno logično kada se zadubite u njenu historiju.
Ova bivša otomanska granica jedna je od samo tri većinske muslimanske zemlje u Evropi, a ta baština je vidljiva u labirintskim bazarima i džamijama u Sarajevu i Mostaru. Međutim, prošetajte iz Starog grada glavnog grada i naići ćete na finu geometriju austro-ugarskih crkava, praćenih zadimljenim podrumskim barovima u jugoslovenskom stilu koji odjekuju balkanskom turbo-folk muzikom. Suočeni sa historijom koja se proteže kroz mnoge vijekove i carstva, shvaćate da je bosanski rat 1992-1995 bio samo jedno poglavlje.
Neki ožiljci od granata su ostali, ali razmjeri napora na rekonstrukciji, kao i mnoge stvari u ovoj zemlji, zapanjuju”, piše za National Geographic Sarah Gillespie.
Prema njenim riječima, turistima u našoj zemlji sigurno neće nedostajati aktivnosti, s obzirom da su lokalna preduzeća učinila mnogo da učine prirodu i kulturu pristupačnijim posjetiocima, uz suradnju sa partnerima kao što je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).
“Rezultati se mogu vidjeti u inicijativama kao što je Vinska cesta Hercegovine, otvorena u septembru 2021. godine, čime je lakše nego ikad nazdraviti vašem putovanju uz velikodušnu čašu crvene Blatine”.
Prvi dan: Olimpijsko naslijeđe i stari grad
Jutro
Gillespie predlaže turistima koji se probude u Sarajevo da krenu žićarom na Trebević.
“Tamo gdje su snage bosanskih Srba nekada bile poziocionirane tokom opsade Sarajeva, sada ćete naći gomile borova koji prigušuju buku grada. Odavde ćete vidjeti Žutu tabiju iz 18. vijeka, s koje se puca iz topa na zalazak sunca tokom ramazana, i oval bivšeg Olimpijskog stadiona; Zimske olimpijske igre 1984. izvor su značajnog lokalnog ponosa. Pridružite se porodicama u šetnji po napuštenoj bob stazi pa se vratite žičarom. Zaputite se u Munchies Sarajevo bar u sjevernom naselju Višnjik na sezonsku, fuzionu uličnu hranu kao što su suši tart od crvene pastrmke i sendviči sa prženom teletinom”, piše ona.
Popodne
“Četrdeset godina austrougarske vladavine ostavilo je otiske po cijelom Sarajevu, a ne samo na velikom pozorištu na trgu Susan Sontag – spisateljica je ovdje 1993. postavila predstavu Čekajući Godoa koja je privukla toliku pažnju, mnogi vjeruju da je pomogla okončanju rata”, navodi.
Predlaže šetnju do pijace Markale, gdje se mogu naći dimljena govedina (suho meso) i livanjski sir, bosanska delikatesa. Tu je i katolička Katedrala Presvetog Srca Isusova i njene aluminijska statua Ivana Pavla II, te južno gradski trg gdje se nalazi “džinovska šahovska ploča”, a onda turistima predlaže da krenu do Latinskog mosta, “gdje je student Gavrilo Princip ubio austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda, čime je započeo Prvi svjetski rat”.
Tokom ove šetnje predlaže posjetiocima da pogledaju prema tlu i primjete “Sarajevske ruže” na ulicama glavnog grada, kratere od minobacačkih granata ispunjene crvenom smolom u znak sjećanja na opsadu Sarajeva tokom rata u Bosni. Spominje i Pahuljicu Zimskih olimpijskih igara 1984., te otiske stopala legendarne sarajevske rok grupe Indexi na sarajevskim pločnicima.
Večer
“Sarajlije kažu da kada pređete preko oznake “Sarajevski susret kultura” u ulici Ferhadija, napuštate Beč i ulazite u Istanbul. Prva indikacija su bezistan i džamija. Zaputite se u Kazandžiluk, gdje se sarajevski kazandžije bave zanatom od 16. stoljeća. Više finih bakroreza naći ćete u Inat kući, čiji naziv potiče od svađe između vlasnika i gradskih vlasti, koje su na tom mjestu planirale sagraditi Vijećnicu”, piše ona, te predlaže da posjetioci tu naruče Bosanski lonac.
Drugi dan: Bunkeri i “Balkan beats”
Jutro
Naredno jutro turistima predlaže da krenu na jutarnji voz u za Konjic, “prijestolnicu avanture Bosne i Hercegovine”, ali da prethodno rezervišu raftinga i obilazak Titovog bunkera.
“Vjerovalo se da je bunker bio skladište oružja sve do 1990-ih, kada je otkrivena njegova prava namjena nakon raspada Jugoslavije. Pod zemljom, postoji skoro 70.000 kvadratnih stopa prostorija za sve, od skladišta hrane do medicinskih ustanova, dizajniranih da čuvaju predsjednika Tita i njegove prijatelje do šest mjeseci nakon nuklearnog napada. Bunker se gradio 26 godina i koštao je nevjerovatnih 4,6 milijardi dolara u to vrijeme. Danas je to savremena galerija u kojoj umjetnici istražuju teme kao što su rat, politika i identitet”, piše ona.
Popodne
Prema njenim riječima, najbolji način da posjetioci vide lokalni krajolik je sa splava na rijeci Neretvi.
“Tu su brzaci srednjeg nivoa koji nude povremeno uzbuđenje, te dovoljno mirnih trenutaka da se divite krečnjačkim liticama koje se ogledaju u mineralno plavoj vodi. Većina tura uključuje ručak s roštilja na plaži. Ako više volite nešto mirnije, uputite se u Novalića Kulu na obilni mješani roštilj i kafu s pogledom na Stari most iz otomanskog doba”, navodi.
Također predlaže posjetu Zanatu, dizajnerskoj radnji i muzeju gdje braća Orhan i Adem Nikšić održavaju tradiciju duboreza koju su naslijedili od svog pradjeda Gane.
“Ovih dana braća dovode dizajnere kao što su Harri Koskinen i Monica Förster da dodaju malo skandinavskog štiha sada već globalnom bosanskom brendu”, navodi – prenosi N1.
Večer
Navečer predlaže povratak u Sarajevo na večeru u lokal Žara iz duvara, lokala koji, “iako je po izgledu staromodan, popularan je među mladim Bosancima zbog svoje vegetarijanske varijante tradicionalne hrane, te niza pesta, kolača i žestokih pića napravljenih od — pogađate — žare”.
Za noćni život predlaže posjetu City Pubu za rok muziku uživo, te lokalu Balkan Express u ulici Maršala Tita.
“Tu se imitira stan iz komunističkog doba, sa pozlaćenim portretima zakačenim na požutjele tapete i prigušenim svjetlom u stilu sovjetske podzemne željeznice”.
Dodaje da je preko puta podrumski klub Jazzbina, gdje se pušta live jazz, blues i DJ setovi.
Tri historijska grada za posjetiti
Gillespie ističe da Bosna i Hercegovina ima mnoštvo prekrasnih gradova sa popločanim ulicama i prepunih historijskih relikvija, te predlaže još neka mjesta za posjetiti.
Predlaže posjetu Jajcu, bivšoj prijestolnici Bosne i Hercegovine koja je “svjedočila ključnim trenucima u historiji nacije: ovdje su Turci 1461. godine pogubili Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja”.
Predlaže posjetu jajačkim katakombama, te muzeju AVNOJ-a.
Spominje, naravno, i Mostar.
“Luk Mostarskog Starog mosta koji prkosi gravitaciji je možda i najfotografiraniji prizor u Bosni i Hercegovini i nešto kao amblem zemlje. Ima isto tako zapanjujuću historiju kao i njegov inženjering”, piše ona, te objašnjava historiju ovog mosta i kako lokalni stanovnici “prkose smrti” skokovima sa ovog mosta.
Ističe i grad Stolac, te stolačku nekropolu Radimlju gdje posjetioci mogu vidjeti stećke.
Dalje Gillespie predstavlja svoj izbor tri najbolje vinarije: Marijanović, Carska Vina i Andrija.
Što se tiče “kulinarnih iskustava”, predlaže dom porodice Panjeta, posjetu visoravni Kruzi za “piknik s konjima”, Stolačku smokvaru, Ljekobilje u Trebinju za organski med, i Bosansku kafu. Ističe da je u BiH ispijanje kafe “slično svetom obredu”.
