Razvoj situacije u Ukrajini i mogućnost radikalizacije odnosa na istoku, imat će sigurno uticaja i na BiH. Stavovi su podijeljenji unutar zemlje, ali će se na kraju morati izabrati jedna strana, smatraju analitičari.
Predsjedništvo BiH, zaduženo za vanjsku politku zemlje, još nema jedinstven stav kada je riječ o krizi u Ukrajini. Sudeći prema dosadašnjim izjavama, teško da će ga uskoro i biti. Međutim, ukoliko dođe do radikalizacije odnosa na istoku, za očekivati je i veće podjele unutar BiH, smatraju analitičari, piše DW.
„Kriza na istoku će imati snažne refleksije na Balkanu. Čak i ovaj sadašnji razvoj situacije, kada bi se zadržali na politici propagande, može u ozbiljnoj mjeri da dovede do promjene stava zapada prema poziciji balkanskih zemalja.
Ukoliko dođe do rata, to bi izazvalo insistitiranje Zapada da se suzbije ruski uticaj u BiH“, smatra političaki analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić, koji vjeruje da će se na kraju morati zauzeti jasan stav oko toga i unutar BiH, koliko god to nemoguće izgledalo u ovom trenutku.
Neutralno protivljenje
Na dan priznanja Donjecka i Luganska, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik primio je u posjetu ruskog ambasadora u BiH, Igora Kalabuhova, koji je odluku Kremlja ocijenio istorijskom.
„Čuli ste za odluku predsjednika Putina, za mene je to od posebne važnosti jer sam iz Donjecka i mislim da je to istorijski dan za Rusiju i ljude u Donjecku i Lugansku. Mislim da će sve biti dobro“, rekao je Kalabuhov.
Sa druge strane, bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su potez Rusije, navodeći da Moskva krši međunarodno pravo. Komšić kaže, da se teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a mora poštovati.
„Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijem drugih država žele ostvariti vojnom silom, moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civilizovanog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritorij Ukrajine“, kaže Komšić, sa kojim stavove dijeli i Džaferović.
S druge strane, Dodik poziva na neutralnost, bez direktne podrške Rusiji u ovom trenutku. Takav potez, posljedica je politike iz Beograda, koji će, smatraju analitičari, zajedno sa Banjalukom nastupati u cijelom ovom procesu, kako bi izvukli najveću moguću političku korist. Dodik poručuje da stav Komšića i Džaferovića, nije stav BiH, te da se njihovim potezima nastavlja politika podjela.
„To je njihov privatni i politički stav, oni su direktno zloupotrijebili situaciju. BiH jedino što može postići je neutralan stav. Zvali su i mene da se pridružim, realno je očekivati da budemo neutralni.
Svi mi imamo simpatije, to što su potrčali da se svrstaju govori da nisu vodili računa o Bosni i Hercegovini“, kaže Dodik, navodeći da je smiješno Rusiju optuživati da krši međunarodno pravo, posebno kada to rade oni koji su priznali Kosovo.
Paralela sa RS
„I sada oni nama šalju poruku da prihvatimo njihovu ocjenu kako Rusija krši međunarodno pravo. Da pošaljete avione NATO-a na Srbiju i RS bez odluka Vijeća sigurnosti UN-a i govoriti o poštovanju međunarodnog prava – to je apsurdno”, kaže Dodik.
Veće je pitanje ovdje, da li bi BiH u ovom slučaju mogla da bude „stavljena na čekanje“, kada je riječ o američko-evropskoj ofanzivi, koja je počela prije nekoliko mjeseci, pregovorima o Izbornom zakonu. To bi izazvalo dublje posljedice od drugih uticaja, pa i onih koji porede Ukrajinu i BiH, u pravcu teritorijalnih promjena.
„Mislim da smo ostali za sada po strani i to je mudro“, smatra analitičar iz Sarajeva, Adnan Huskić, navodeći da situacija u Ukrajini otežava situaciju onima koji žele da razbiju BiH.
„Jasno je da ne možemo porediti Ukrajinu ili Gruziju sa BiH, i da je suprotno od onoga što mnogi očekuju, da se potezima na istoku, mogu dati bilo kakvi podsticaju akterima u BiH za separatizam“, kategoričan je Huskić.
Analogije bi moglo biti, kaže Miloš Šolaja, politički analitičar iz Banjaluke. Za njega nema dileme da će kriza u Ukrajini, imati odrza na BiH.
„I u BiH se u velikoj mjeri radi o jednom dijelu, analogno toj situaciji, koji se odnosi na povećanu autonomju unutar BiH i na uticaj velikih sila. Unutrašnji akteri koristiće ovu situaciju da definišu svoje stavove“, smatra Šolaja.
Ekonomija veći problem
Više od političkih, BiH kao i cijeli region, mogla bi osjetiti ekonomske posljedice, kroz poskupljenja životnih namirnica koje trenutno uvozi iz Rusije, ali prvenstveno gasa, što će dovesti do lančanog poskupljenja. Zbog te političko- ekonomske igranke, BiH će, prije ili kasnije, morati da se zauzme za jednu stranu, smatraju analitičari.
„U slučaju eskalacije sukoba na istoku, očekujem da dođe do disciplinovanja i zahtjeva da se sa političke scene potisnu snage koje su proruske.
Neće to biti baš tako jednostavno, jer imamo političare koji uvijek kalkulišu sa podrškom. Ali na kraju bi morali biti dovedeni u situaciju da biraju i da njihovo opredjeljenje bude jasno“, zaključuje Aleksandar Radić, piše DW.
