Priča o blokadama u radu bh. državnih institucija dospjela je do Ujedinjenih nacija. Predsjedavajući Predsjedništva, Željko Komšić, o tome je, između ostalog, razgovarao s generalnim sekretarom ove svjetske organizacije, Antoniom Gutteresom.
Dok se čeka i zvanično obraćanje Komšića pred Generalnom skupštinom, Milorad Dodik, ponovo negoduje.
A o njegovim, kao i potezima njegove stranke razgovarao je i član Predsjedništva Šefik Džaferović s američkim ambasadorom Ericom Nelsonom, dok je visoki predstavnik Christian Schmidt od kojeg mnogi očekuju rješenje, danas kod Andreja Plenkovića u Zagrebu.
Protivljenje Milorada Dodika, nije urodilo plodom. Željko Komšić je upoznao čelnog čovjeka UN-a s aktuelnom situacijom u BiH. Zatražio snažniju podršku u zaštiti ljudskih prava, jer, kako je naveo, pojedini nastoje promovisati etnički ekskluzivitet, što je, poručio je Komšić, diskriminatorno i suprotno demokratskim stnadardima. Gutteresu je prenio i sljedeće.
“Susjedne države koje su tokom rata u Bosni i Hercegovini bile aktivno involvirane u sukob, vršeći agresiju na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, još uvijek, nažalost, Bosnu i Hercegovinu posmatraju kao ratni plijen. U entitetu Republika Srpska, na snazi je političko protivljenje Zakonu o zabrani negiranja genocida, te član Predsjedništva BiH iz entiteta RS, protivljenje zakonu koristi i kao sredstvo i kao izgovor za političke blokade u radu institucija”, kazao je Guterresu Željko Komšić.
Dok Dodik optužuje predsjedavajućeg Predsjedništva da je zloupotrijebio položaj, da ne predstavlja BiH, da je privatizovao funckiju, Komšić se sprema za govor pred Generalnom skupštinom. Član Predsjedništva Šefik Džaferović podršku za deblokadu institucija traži na sastanku s američkim ambasadorom. A na prekid bojkota, političare iz RS, poziva i šef evropske delegacije – piše N1.
“Ono što vaši građani očekuju jeste ekonomski oporavak, prolazimo kroz jako teško razdoblje COVID krize, virus je još aktivan, odgovori su potrebni u sektoru zdravstva, na polju ekonomskog oporavka i zbog toga vjerujem da je vrijeme da se vrati u institucije. U konačnici uvijek su građani ti koji plate cijenu blokada”, naveo je Johann Sattler, šef evropske delegacije.
No, situacija je prevazišla uobičajene političke prepirke. Bez budžeta ili odluke o privremenom finansiranju ugroženi su mnogi. U Ministarstvu odbrane već su počeli praviti planove, kako preživjeti naredni period.
“I plate vojnicima i kompletnom osoblju Ministarstva odbrane i OS, treba kupiti ogrijev za zimu, treba zagrijati kasarne, treba prehraniti vojska, sve to može doći pod ozbiljno pitanje. Nažalost u ovoj godini kada je malo bilo bolje predviđeno budžeta po prvi put i kada smo se ponadali da ćemo moći i malo uložiti na neku modernizaciju, evo došli smo u situaciju da imamo blokadu”, istakao je Sifet Podžić, ministar odbrane BiH.
Rješenje je, mnogi smatraju, reakcija visokog predstavnika, za Republiku Srpsku i dalje nelegitimnog, kojeg Dodik ne želi ni sresti.
“Mi očekujemo jednu akciju visokog predstavnika da zapravo odgovori zadacima koji su mu naloženi u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ukoliko to ne uradi onda je BiH i njeni građani prepušteni sami sebi”, tvrdi Šemsudin Mehmedović zastupnik SDA u Predstavničkom domu PS BiH.
A Christian Schmidt i ranije je ovaj problem adresirao na institucije BiH. Nakon Aleksandra Vučića, danas je u Zagrebu. Razgovarao je s premijerom Andrejem Plenkovićem. O BiH. U fokusu im je bio Izborni zakon.
