Za pomicanje kazaljke sata zaslužan je novozelandski entomolog George Vernon Hudson. Naime, on je na osnovu svojih istraživanja o prilagođavanju životu u različitim uslovima došao do zaključka kako čovjeku više odgovara život danju nego noću. Zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomaknu dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla nego u popodnevnim satima.
Praksu pomicanja sata uveli Nijemci
Prvi put su praksu pomicanja kazaljki uveli Nijemci 1916. godine, a zatim su im se pridružile Velika Britanija i SAD. Trenutno većina zemalja u Evropi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomiču kazaljke na satu dva puta godišnje. Ipak, čemu uopće pomicanje sata?
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci.
U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni finansijski.
Prelazak na ljetno računanje vremena je krajem marta. U noći sa subote, 30. marta, na nedjelju, 31. marta, kazaljka će se pomaknuti s 2.00 sata ujutro na 3.00 sata ujutro.
Ljetno računanje vremena
Ljetno računanje vremena znači da se sat pomiče sat vremena unaprijed, čime se prirodno svjetlo pojavljuje jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije navečer. Ljetno računanje vremena 2024. počinje 31. marta 2024. u dva sata tako što se pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed vrijeme u 2.00 računa kao 3.00.
Zimsko računanje vremena
Zimsko računanje vremena znači da se sat pomiče sat vremena unazad, što je najbliže prirodnom svjetlu kada je sunce u podne direktno iznad nas.
Zimsko računanje vremena 2024. počinje 27. oktobra 2024. u 3.00 sata tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3.00 računa kao 2.00 sata.
