“Propisivanje da RS može ostvarivati i koordinirati suradnju s institucijama, organima i tijelima EU, njenim državama članicama, državama kandidatima i potencijalnim kandidatima, unaprjeđivati regionalnu i institucionalnu suradnju s regijama Evrope i svijeta, inicirati, pripremati i predlagati sporazume i protokole za uspostavljanje i razvoj međunarodne suradnje i sl. ne predstavlja preuzimanje nadležnosti Bosne i Hercegovine u oblasti vanjske politike”, navedeno je između ostalog u odluci Ustavnog suda BiH, koji je odlučio da je Zakon o entitetskoj upravi u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju u skladu s Ustavom BiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o entitetskoj upravi tražili su bošnjački izaslanici u Vijeću naroda RS kojima je bio sporan sam naziv ovog ministarstva, ali i njegove nadležnosti.
Kako su naveli u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, sam naziv Ministarstva implicira da je entitetsko ministarstvo nadležno za oblast europskih integracija i međunarodnu saradnju koja je “u isključivoj nadležnosti države BiH”.
Kada je riječ o nadležnostima, Bošnjacima je sporan naročito dio koji se odnosi na iseljeništvo te “koordinacija suradnje s drugim tijelima u BiH, institucijama, organima i tijelima EU, njenim državama članicama, državama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pridruživanja i pristupanja EU”.
U svom zahtjevu, sedam izaslanika Bošnjaka u Vijeću naroda RS navelo je i to da je “intencija zakonodavca” u S da putem naziva institucija stvore uvjete kojima se, ne samo oduzimaju nadležnosti državi BiH iz domena vanjske politike, nego se pokušava uspostaviti i međunarodnopravni subjektivitet entiteta i to prije svega u domenu vanjske politike.
Na ovu odluku Ustavnog suda BiH svoje mišljenje izdvojio je sudac Mirsad Ćeman, a u kojem je naveo da je Ustavni sud postupio “defenzivno” i da je mogao i morao u ovom slučaju biti eksplicitniji, posebno u definiranju pojedinih ustavnih kategorija, kao što je npr. “vanjska politika”.
