Odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko dao je intervju za Radio Slobodna Evropa.
Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), njemački političar i bivši savezni ministar u toj zemlji Christian Schmidt, koji će dužnost preuzeti 1. avgusta, već je započeo diplomatsku ofanzivu čiji je cilj BiH vratiti u vrh međunarodne agende, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) sada već odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko. Inzko je 27. maja podnio ostavku na ovu funkciju.
Za RSE kaže i kako smatra da je međunarodna zajednica „prerano domaćim političarima prepustila kormilo“, te da će svom nasljedniku sugerisati da uz dogovor domaćih snaga kombinuje i bonske ovlasti koje visokom predstavniku daju mogućnost nametanja određenih rješenja, ukoliko ne postoji dogovor, ili se narušava Dejtonski mirovni sporazum.
Iako je, prije 12 godina, kada je došao na funkciju, dobio u zadatak da privede kraju zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) uslovi za to, kaže, ni danas nisu ispunjeni.
Protivljenja odlukama koja je kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC) godinama praktikovala Rusija, Incko vidi kao pokušaj opstrukcije napretka zemlje ka Evropskoj uniji(EU) i NATO-u.
RSE: Gospodine Incko, dali ste ostavku na poziciju visokog predstavnika u BiH. U zemlju ste došli prije dvanaest godina. Tada se očekivao veliki napredak. Odlazite, međutim, Bosna i Hercegovina je i dalje prilično nefunkcionalna. Jeste li to očekivali?
Inzko: Naravno, očekivao sam brži napredak, da će biti iskorištena ova nova energija koja je ovdje vladala prvih deset, dvanaest godina. Međutim, to se nije desilo. Možda je međunarodna zajednica napravila grešku kada je prebrzo mijenjala brzinu – od onoga što smo imali, robusno, jakog, internacionalnog prisustva na domaću odgovornost, domaća rješenja. To je možda bilo prebrzo i nažalost, posljednjih deset, dvanaest godina nije bilo nekih velikih dometa.
RSE: S obzirom na to da nije bilo značajnijih pomaka u toj fazi kada su domaći političari dobili priliku da se sami dogovore, Vi ste jednom prilikom, upravo za RSE, rekli da treba razmišljati o kombinaciji Bonskih ovlasti i dogovora. Hoćete li to sugerisati svom nasljedniku?
Inzko: Apsolutno, apsolutno, pošto je prva faza bila izuzetno uspješna. Ako ste u Bosnu došli 1995., 1996., ja sam ušao dva puta, to se išlo onako – nije bilo Granične policije, na aerodromu su bile vreće s pijeskom, neki UNPROFOR itd, ali nije bilo ništa.
Sada imate Graničnu policiju, imate jaku valutu, imate devet ministarstava umjesto tri, zastava, himna, itd, puno stvari se učinilo. To je bila ona prva faza kada je međunarodna zajednica bila tu jako prisutna na robustan način. Tu fazu treba osvježiti, da sada ova faza gospodina Šmita bude kombinacija, da ta faza bude mješavina prve i druge faze.
RSE: Da li je međunarodna zajednica, prema Vašem mišljenju, ipak uložila u institucije, čiji efekat nije onako snažan kako se pretpostavljalo. Na primjer, OHR je svojevremeno zaveo dosta reda, ali je unazad nekoliko mandata visokih predstavnika prije Vas, ta uloga doživljavana zapravo kao figurativna?
Inzko: Tačno je. Mi smo imali jako veliku ulogu na početku, a ovdje je bilo još 30.000 vojnika. I više. Ta uloga se mijenjala, kao što sam rekao, od Dejtona prema Briselu. S druge strane, dobili smo specijalnog predstavnika EU. I on je dobio neku ulogu, neku ulogu jaču nego samo ambasadora EU. To se mijenjalo. Ne smijete zaboraviti da ovdje ima još uvijek 300 saradnika OSCE-a, tu su Ujedinjene nacije itd. Svako radi neki svoj posao.
RSE: Da li bi imenovanjem Schmidta moglo doći do diplomatske ofanzive u BiH, s obzirom da Vaš nasljednik dolazi iz Njemačke koja je jako zainteresirana da se stanje u BiH riješi, kao što pojedini političari u Federaciji BiH vjeruju?
Inzko: Apsolutno će doći do ofanzive, mislim da je ofanziva već u toku. Gospodin Schimdt je već imao razgovore sa visoko pozicioniram činovnicima iz Amerike, te je imao već neke sastanke sa njima. Gospodin Schimdt je ovih dana bio u Berlinu, Briselu. Napravio je prve telefonske razgovore sa gospodinom Plenkovićem, sa gospodinom Vučićem.
Angela Merkel je sama rekla da će sada Bosna i Hercegovina više biti na dnevnom redu na višoj razini, da se vrati BiH na dnevni red. To je vrlo važno i vrlo fino od gospođe Merkel, moramo biti svjesni da postoji takmičenje konflikata-Bliski istok, izbjeglička kriza ili Afganistan.
To su konflikti koji su mnogo veći, neki su stariji, ali svi su veći od Bosne i Hercegovine. To su konflikti gdje ima mrtvih, a u Bosni toga nema, hvala Bogu. I onda ljudi kada se probude ujutro u Vašingtonu ili Berlinu nije njima Bosna i Hercegovina u prvom planu.
Zato moramo biti blagodani Njemačkoj, gospodinu Schmidtu da vrati Bosnu i Hercegovinu na međunarodni dnevni red. I sada su ljudi koji žive i koji se sjećaju Dejtona, ima još ljudi koji znaju gdje je Bosna i Hercegovina, ali toga će biti sve manje i manje i zato sam ja jako blagodaran gospođi Merkel da je omogužila gospodinu Schmidtu da dođe u Bosnu i Hercegovinu i da se da više pažnje toj divnoj zemlji, naveo je Inzko za RSE.
Ostatak intervjua pogledajte OVDJE.
