NASA-IN rover Perseverance sletio je na Mars prije samo 10 mjeseci. Naučnici su objavili da je već otkrio nešto potpuno neočekivano.
Naime, otkrio je da je na mjestu drevnog jezera na Marsu nekad tekla vulkanska lava.
Kako javlja CNN, najnovije otkriće rovera Perseverance pokazuje da je korito jezera po kojem se vozi od slijetanja formirala tekuća vulkanska lava. NASA-ini naučnici kažu kako je to “potpuno neočekivano”.
Ranije se mislilo da je kamenje na dnu korita, koje je Perseverance snimio, sedimentarnog porijekla.
Pokazalo se da je kamenje koje je Perseverance dosad istraživao interagiralo s vodom više puta, a dio uzoraka sadržavao je organske molekule.
Ta otkrića mogla bi znanstvenicima pomoći da stvore sliku vremenskog toka onog što se događalo u Jezeru, kako je nazvan krater u koji je sletio Perseverance, ali bi moglo imati i šire implikacije za razumijevanje Marsa.
Novo otkriće rovera Perseverance najavljeno je na jesenskoj konferenciji Američkog geološkog društva, koje je održano u New Orleansu.
Naime, naučnici su se godinama pitali je li kamenje u krateru Jezero sedimentarno, odnosno stvoreno od slojeva materijala koje je nanijela drevna rijeka, ili pak vulkanskog porijekla – ono koje se stvara kad se ohladi tekuća lava.
“Počeo sam očajavati misleći da nikad nećemo saznati odgovor”, rekao je Ken Farley, naučnik s instituta Caltech koji radi na projektu Perseverance.
Sve to se promijenilo kad je Perseverance počeo koristiti bušilicu kako bi uzeo uzorke kamenja.
“Kristali u kamenju bili su konačni dokaz”, rekao je Farley.
Kako je došlo do otkrića?
Naime, Perseverance je “naoružan” velikim brojem sofisticiranih instrumenata koji mogu snimiti i analizirati uzorke kamenja te razotkriti njihov sastav, naročito onaj mineralni.
U novembru ove godine Perseverance je jednim od ih instrumenata proučavao kamen kojem su istraživači dali nadimak “Brac”. Analiza je otkrila velike kristale okružene drugim kristalima, što upućuje na činjenicu da se radi o kamenu vulkanskog porijekla.
“Dobar student geologije će vam odmah reći da nam takva tekstura govori da se kamen formirao stvaranjem kristala i slijeganjem u magmi koja se polako hladi – primjerice u debelom sloju tekuće lave ili jezeru lave”, pojasnio je Farley.
“Ovo je bilo potpuno neočekivano”
Takav kamen potom je u više navrata došao u kontakt s vodom, što ga čini izuzetno korisnim naučnicima koji će iz njega moći datirati događaje u krateru Jezero te bolje razumjeti period u kojem je voda bila normalna pojava na površini Marsa, kao i otkriti ranu povijest tog planeta.
“Ovo je bilo potpuno neočekivano. Sad moramo razumjeti šta to znači. Mogu špekulirati da ovo vjerovatno nije izvorno korito kratera. Sudeći po promjeru kratera, očekujemo da je izvorno korito kratera bilo značajno dublje od ovog što sad vidimo”, rekao je Farley.
